Stihovi od Bhagavad-gite

1.1

Dhritaraštra reče: O Sanđaja, što su učinili moji sinovi i sinovi Pandua kada su se okupili na mjestu hodočašća na Kurukšetri, željni borbe?

1.2

Sanđaya reče: O kralju, vidjevši vojsku koju su postrojili sinovi Pandua, kralj Durjodhana je prišao svom učitelju i izgovorio slijedeće riječi.

1.3

O učitelju moj, pogledaj veliku vojsku sinova Pandua, koju je tako vješto postrojio tvoj inteligentan učenik, sin Drupade.

1.4

U toj velikoj vojsci ima mnogo junačkih strijelaca i velikih boraca, u borbi ravnih Bhimi i Arđuni, poput Jujudhane, Virate i Drupade.

1.5

Tu su veliki junaci i snažni borci poput Dhrištaketua, Čekitane, Kaširađe, Puruđita, Kuntibhođe i Šaibje.

1.6

Tu su veliki Judhamanju, vrlo moćni Uttamauđa, Šubhadrin sin i Draupadini sinovi. Svi ti ratnici su veliki borci na bojnim kolima.

1.7

Ali dozvoli mi da te obavijestim o izuzetno moćnim zapovjednicima sposobnim predvoditi moju vojnu silu, o najbolji od brahmana.

1.8

Tu su osobe poput tebe, Bhišme, Karne, Kripe, Ašvatthame, Vikarne i Somadattinog sina Bhurišrave, koje uvijek odnose pobjedu u bitci.

1.9

Tu su i mnogi drugi junaci spremni za mene položiti svoj život. Svi oni su dobro naoružani različitim vrstama oružja i iskusni u vojnoj nauci.

1.10

Snaga naše vojske koju savršeno štiti djed Bhišma je neizmjerna, dok je snaga Pandava, koje pažljivo štiti Bhima, ograničena.

1.11

Sada svi morate pružiti punu podršku djedu Bhišmi, smješteni na svojim strateškim položajima na ulazu u falange vojske.

1.12

Tada je Bhišma, veliki hrabri predak Kuru dinastije, djed boraca, vrlo glasno puhnuo u svoju školjku, proizvevši zvuk nalik na riku lava, razveselivši time Durjodhanu.

1.13

Nakon toga, iznenada su se začule školjke, bubnjevi, lovački rogovi, trube i rogovi, stvarajući zaglušujući zvuk.

1.14

Na drugoj strani, Krišna i Arđuna su puhnuli u svoje transcendentalne školjke sjedeći na bojnim kolima koja su vukli bijeli konji.

1.15

Gospodin Krišna je puhnuo u Svoju školjku zvanu Pančađanja, Arđuna je puhnuo u svoju školjku zvanu Devadatta, a Bhima, koji proždrljivo jede i izvršava herkulske zadatke, puhnuo je u svoju strahovitu školjku zvanu Paundra.

1.16 - 18

Kralj Judhišthira, Kuntin sin, puhnuo je u svoju školjku zvanu Anantaviđaja, a Nakula i Sahadeva su puhnuli u Sughošu i Manipušpaku. Veliki strijelac - kralj Kašija, veliki borac Šikhandi, Dhrištadjumna, Virata, nepobjedivi Satjaki, Drupada, Draupadini sinovi i drugi, o kralju, poput Šubhadrinog sina snažnih ruku, puhnuli su u svoje školjke

1.19

Zvuk tih različitih školjki je postao zaglušujući. Odjekujući nebom i zemljom, potresao je srca Dhritaraštrinih sinova.

1.20

Tada je Arđuna, sin Pandua, stojeći na bojnim kolima sa zastavom koja je nosila znak Hanumana, uzeo svoj luk i pripremio se odapeti strijele. O kralju, pogledavši Dhritaraštrine sinove svrstane u bojne redove Arđuna je rekao Gospodinu Krišni slijedeće riječi.

1.21-22

Arđuna reče: O nepogrešivi, molim Te odvezi moja kola između dvije vojske, tako da mogu vidjeti sve okupljene osobe željne borbe s kojima se moram boriti u ovom velikom oružanom sukobu.

1.23

Dozvoli mi da vidim one koji su došli ovdje boriti se, želeći zadovoljiti Dhritaraštrinog opakog sina.

1.24

Sanđaja reče: O potomče Bharate, kada je čuo Arđunine riječi, Gospodin Krišna je odvezao izvrsna bojna kola i postavio ih između dvije vojske.

1.25

U prisustvu Bhišme, Drone i svih drugih poglavara svijeta, Gospodin je rekao: "Samo pogledaj Partha sve Kurue koji su se ovdje okupili".

1.26

Tamo, između obje vojske, Arđuna je vidio svoje očeve, djedove, učitelje, ujake, braću, sinove, unuke, prijatelje, tastove i dobronamjernike

1.27

Kada je Kuntin sin Arđuna vidio sve te prijatelje i rođake, preplavljen samilošću je rekao slijedeće.

1.28

Arđuna reče: Dragi moj Krišna, vidjevši moje prijatelje i rođake prisutne preda mnom s takvim borbenim duhom, osjećam da udovi mog tijela drhte, a usta mi se suše.

1.29

Cijelo tijelo mi drhti, luk Gandiva mi klizi iz ruke, a koža mi se ježi i plamti.

1.30

Sada ne mogu više stajati ovdje. Zaboravljam sebe i vrti mi se u glavi. Vidim samo uzroke nesreće, o Krišna, ubojico demona Kešija.

1.31

Ne vidim kakvo dobro može proisteći iz ubijanja mojih rođaka u ovoj bitci, niti mogu, dragi moj Krišna, željeti nakon toga bilo kakvu pobjedu, kraljevstvo ili sreću.

1.32-35

O Govinda, što za nas vrijede kraljevstvo, sreća, pa čak i sam život kada su svi oni za koje ih možemo željeti postrojeni na ovom bojnom polju? O Madhusudana, kada učitelji, očevi, sinovi, djedovi, ujaci, tastovi, unuci, zetovi i drugi rođaci, spremni ostaviti svoje živote i imovinu, stoje preda mnom, zašto bi ih želio ubiti, čak i ako me mogu ubiti? O održavatelju svih živih bića, nisam se spreman boriti protiv njih čak ni u zamjenu za sva tri svijeta, a kamoli za ovu Zemlju. Kakvo ćemo zadovoljstvo naći u ubijanju Dhritaraštrinih sinova?

1.36

Ako ubijemo takve napadače, na nas će pasti teret grijeha. Stoga nam ne priliči ubijanje Dhritaraštrinih sinova i naših prijatelja. Što ćemo dobiti, o Krišna, mužu boginje sreće, i kako možemo biti sretni ako ubijemo vlastite rođake.

1.37-38

O Đanardana, iako ovi ljudi, srca obuzetog pohlepom, ne vide ništa loše u ubijanju svoje obitelji ili sukobljavanju sa prijateljima, zašto bismo mi, koji vidimo zločin u uništavanju obitelji, vršili takva grješna djela?

1.39

S uništenjem dinastije, uništava se vječna obiteljska tradicija i tako se preostali članovi obitelji odaju bezbožnosti.

1.40

Kada u obitelji prevlada bezbožnost, o Krišna, žene u obitelji postaju zagađene, a zbog degradacije žena, o potomče Vrsnija, rađa se nepoželjno potomstvo.

1.41

Povećanje nepoželjnog stanovništva sigurno je uzrok paklenog života i za obitelj i za one koji uništavaju obiteljsku tradiciju. Predci takvih degradiranih obitelji padaju, jer nuđenje hrane i vode predcima biva potpuno obustavljeno.

1.42

Zbog zlodjela onih koji uništavaju obiteljsku tradiciju i tako uzrokuju rađanje nepoželjne djece, sve vrste društvenih projekata i obiteljskih dobrotvornih aktivnosti bivaju razorene.

1.43

O Krišna, održavatelju ljudi, čuo sam od učeničkog naslijeđa da oni koji uništavaju obiteljske tradicije uvijek prebivaju u paklu.

1.44

A joj, kako je čudno da se spremamo počiniti vrlo grješna djela. Podstaknuti željom za uživanjem u kraljevskoj sreći, namjeravamo ubiti vlastite rođake.

1.45

Za mene bi bilo bolje da ne pružim otpor i da me naoružani Dhritaraštrini sinovi tako ubiju nenaoružanog na bojnom polju

1.46

Sanđaja reče: Nakon što je to rekao na bojnom polju, Arđuna je odložio svoj luk i strijele i sjeo na kola, uma obuzetog žalošću.

POGLAVLJE 2

Sažeti pregled sadržaja Gite

2.1

Sanđaja reče: Vidjevši Arđunu punog samilosti, potištenog uma i očiju punih suza, Madhusudana, Krišna, je izgovorio slijedeće riječi.

2.2

Svevišnja Božanska Osoba reče: Dragi Moj Arđuna, kako su te obuzele te nečistoće? One uopće ne dolikuju čovjeku koji poznaje vrijednosti života i ne vode ka višim planetima već ka nečasti.

2.3

O Prithin sine, ne prepuštaj se toj degradirajućoj nemoći. Ne priliči ti. Ostavi takvu bijednu slabost srca i ustani, o pokoritelju neprijatelja.

2.4

Arđuna reče: O ubojico neprijatelja, o ubojico Madhua, kako se u bitci mogu strijelama suprotstaviti ljudima kao što su Bhišma i Drona, koji su vrijedni mog obožavanja?

2.5

Bilo bi bolje živjeti u ovom svijetu proseći, nego živjeti po cijenu života velikih duša koje su moji učitelji. Čak i ako žele svjetovne dobrobiti, oni su pretpostavljeni. Ako oni budu ubijeni, sve što uživamo biti će okaljano krvlju.

2.6

Ne znam što je bolje - pobijediti ih ili biti pobijeđen. Ako ubijemo Dhritaraštrine sinove, ne bismo trebali mariti za svoj život. A ipak oni sada stoje pred nama na bojnom polju.

2.7

Sada sam zbunjen jer ne znam što je moja dužnost i izgubio sam svu pribranost zbog bijedne slabosti. U tom stanju Te molim da mi kažeš što je najbolje za mene. Sada sam Tvoj učenik i duša predana Tebi. Molim Te pouči me.

2.8

Ne nalazim načina kako bih otjerao ovu žalost zbog koje mi se guše osjetila. Neću je moći otjerati čak ni ako osvojim bogato kraljevstvo bez premca na Zemlji sa vlašću poput polubogova u raju.

2.9

Sanđaja reče: Nakon ovih riječi, Arđuna, pokoritelj neprijatelja, je rekao Krišni "Govinda, neću se boriti", i zašutio.

2.10

O potomče Bharate, tada je Krišna, stojeći između dvije vojske, smješeći se rekao slijedeće riječi ožalošćenom Arđuni.

2.11

Svevišnja Božanska Osoba reče: Dok govoriš učene riječi, jadikuješ za onim što nije vrijedno žaljenja. Mudri ljudi ne žale ni za živim ni za mrtvim.

2.12

Nikada nije bilo vremena da Ja nisam postojao, ni ti, ni svi ovi kraljevi, niti će u budućnosti itko od nas prestati postojati.

2.13

Kao što utjelovljena duša u ovom tijelu prolazi kroz dječaštvo, mladost i starost, tako u trenutku smrti duša prelazi u drugo tijelo. Razborita osoba nije zbunjena takvom promjenom.

2.14

O Kuntin sine, nestalno pojavljivanje sreće i nesreće i njihovo iščezavanje tijekom vremena su kao dolazak i odlazak ljeta i zime. Oni potječu od osjetilnog opažanja, o potomče Bharate, i osoba mora naučiti podnositi ih bez uznemirenosti.

2.15

O najbolji među ljudima [Arđuna], osoba koja nije uznemirena srećom i nesrećom i koja je postojana i u sreći i u nesreći dostojna je oslobođenja.

2.16

Oni koji su vidjeli istinu su zaključili da nema trajanja za nepostojeće [materijalno tijelo] niti promjene za vječno postojeće [dušu]. To su zaključili proučavajući prirodu i jednog i drugog.

2.17

Trebaš znati da je ono što prožima čitavo tijelo neuništivo. Nitko ne može uništiti tu neuništivu dušu.

2.18

Materijalno tijelo neuništivog i neizjmerivog vječnog živog bića će sigurno biti uništeno. Stoga se bori, o potomče Bharate.

2.19

Ni onaj tko misli da je živo biće ubojica ni onaj tko misli da je ubijeno ne posjeduje znanje, jer osobeno biće ne ubija niti biva ubijeno.

2.20

Duša se nikada ne rađa niti umire. Nije nastala, ne nastaje i neće nastati. Nerođena je, vječna, uvijek postojeća i prvobitna. Nije ubijena kada je tijelo ubijeno.

2.21

O Partha, kako osoba koja zna da je duša neuništiva, vječna, nerođena i nepromjenjiva može ikoga ubiti ili ikoga navesti na ubijanje?

2.22

Kao što osoba oblači novu odjeću, ostavljajući staru, duša prihvaća nova materijalna tijela, napuštajući stara i beskorisna.

2.23

Nikakvo oružje ne može dušu sasjeći. Vatra je ne može spaliti, voda navlažiti, a vjetar isušiti.

2.24

Ta osobna duša se ne može slomiti, rastopiti, spaliti ili isušiti. Vječna je, svuda prisutna, nepromjenjiva, nepokretna i vječno ista.

2.25

Rečeno je da je duša nevidljiva, nepojmljiva i nepromjenjiva. Znajući to, ne trebaš žaliti za tijelom.

2.26

Međutim, ako misliš da se duša [ili simptom života] uvijek rađa i zauvijek umire, o Arđuna snažnih ruku, ipak nemaš razloga za žaljenje.

2.27

Onaj tko se rodio će sigurno umrijeti, a nakon smrti će se sigurno ponovo roditi. Stoga, prilikom neizbježnog izvršavanja svoje dužnosti, ne trebaš žaliti.

2.28

Sva stvorena bića su u početku neispoljena, zatim ispoljena, a nakon uništenja ponovo neispoljena. Zašto onda žaliti?

2.29

Neki gledaju na dušu kao na nešto zadivljujuće, neki je opisuju kao nešto zadivljujuće, a neki slušaju o njoj kao o nečemu zadivljujućem, dok neki čak ni nakon što su čuli o njoj, uopće je ne mogu shvatiti.

2.30

O potomče Bharate, onaj tko prebiva u tijelu nikada ne može biti ubijen. Stoga ne trebaš žaliti ni za jednim živim bićem.

2.31

Uzimajući u obzir dužnost koju imaš kao kšatrija, trebao bi znati da za tebe nema bolje aktivnosti od borbe zasnovane na religioznim principima. Stoga ne trebaš oklijevati.

2.32

O Partha, sretni su kšatrije kojima se takva prilika za borbu ukaže netražena, otvarajući im vrata rajskih planeta.

2.33

Međutim, ako ne izvršiš svoju religioznu dužnost boreći se, sigurno ćeš navući na sebe grijehe zbog zanemarivanja svoje dužnosti i tako izgubiti ugled borca.

2.34

Ljudi će uvijek govoriti o tvojoj sramoti, a za uglednu osobu nečast je gora od smrti.

2.35

Veliki generali koji jako cijene tvoje ime i slavu mislit će da si napustio bojno polje samo iz straha i zato će te smatrati beznačajnim.

2.36

Tvoji neprijatelji će te opisivati neprijatnim riječima i s porugom govoriti o tvojoj sposobnosti. Što za tebe može biti bolnije od toga?

2.37

O Kuntin sine, ili ćeš biti ubijen na bojnom polju i dostići rajske planete ili ćeš pobijediti i uživati u kraljevstvu na Zemlji. Stoga odlučno ustani i bori se.

2.38

Bori se borbe radi, ne obazirući se na sreću i nesreću, gubitak ili dobitak, pobjedu ili poraz - takvim djelovanjem nikada nećeš počiniti grijeh.

2.39

Do sada sam ti objasnio ovo znanje u vidu analitičke studije. Sada ću ga objasniti s aspekta djelovanja bez plodonosnih rezultata. O Prithin sine, kada djeluješ s takvim znanjem možeš se osloboditi od ropstva uzrokovanog djelovanjem.

2.40

U takvom nastojanju nema gubitka ili opadanja. Čak i mali napredak na ovom putu može zaštititi osobu od najveće opasnosti.

2.41

Oni koji slijede ovaj put su odlučni u svojoj namjeri i imaju samo jedan cilj. O voljeni sine Kurua, inteligencija neodlučnih se grana na mnogo grana.

2.42-43

Ljudi siromašnog znanja su jako vezani za kitnjaste riječi Veda, koje preporučuju razne plodonosne aktivnosti namijenjene uzdizanju na rajske planete, stjecanju dobrog rođenja, moći, itd. Željni čulnog zadovoljstva i života u obilju, kažu da ne postoji ništa više od toga.

2.44

U umovima onih koji su previše vezani za čulno uživanje i materijalno obilje i koji su zbunjeni takvim stvarima ne rađa se čvrsta odlučnost za predano služenje Svevišnjeg Gospodina.

2.45

Vede se uglavnom bave temama koje se odnose na tri gune materijalne prirode. O Arđuna, postani transcendentalan prema te tri gune. Oslobodi se svih dvostranosti i briga za dobitkom i sigurnošću i utemelji se u jastvu.

2.46

Sve svrhe kojima služi mali bunar mogu se ostvariti u velikom rezervoaru vode. Slično tome, onaj tko zna krajnju svrhu Veda može ostvariti sve ostale svrhe opisane u Vedama.

2.47

Imaš pravo vršiti svoju propisanu dužnost, ali nemaš pravo na plodove djelovanja. Nikada nemoj misliti da si uzrok rezultata svojih aktivnosti, i biti vezan za neizvršavanje svoje dužnosti.

2.48

Izvršavaj svoju dužnost uravnoteženo, o Arđuna, odbacujući svu vezanost za uspjeh ili neuspjeh. Takva staloženost se naziva yoga.

2.49

O Dhananđaja, drži se daleko od odvratnih aktivnosti predanim služenjem i s tom svjesnošću predaj se Gospodinu. Oni koji žele uživati u plodovima svog rada su škrtice.

2.50

Čovjek koji predano služi se oslobađa dobrih i loših posljedica već u ovom životu. Stoga teži ka yogi, koja predstavlja umjetnost sveg djelovanja.

2.51

Predano služeći Gospodina, veliki mudraci ili bhakte se oslobađaju rezultata djelovanja u materijalnom svijetu. Tako se oslobađaju kruga rođenja i smrti i dostižu položaj iznad svih bijeda [vraćajući se Bogu].

2.52

Kada tvoja inteligencija izađe iz guste šume iluzije, postat ćeš ravnodušan prema svemu što si čuo i prema svemu što ćeš čuti.

2.53

Kada tvoj um više ne bude uznemiren kitnjastim jezikom Veda i kada bude neprestano utemeljen u transu samospoznaje, tada ćeš dostići božansku svjesnost.

2.54

Arđuna reče: O Krišna, koji su simptomi onoga čija je svjesnost tako obuzeta transcendencijom? O čemu govori i kojim jezikom? Kako sjedi i kako hoda?

2.55

Svevišnja Božanska Osoba reče: O Partha, kada čovjek odbaci sve vrste želja za čulnim uživanjem, koje nastaju iz umne špekulacije i kada njegov um, tako pročišćen, nalazi zadovoljstvo samo u jastvu, kaže se da ima čistu transcendentalnu svjesnost.

2.56

Onaj tko nije uznemiren u umu čak ni usred trostrukih bijeda ili ponesen radošću u sreći i tko je oslobođen vezanosti, straha i ljutnje, naziva se mudracom postojanog uma.

2.57

U materijalnom svijetu, onaj na koga ne utječu dobro i zlo koji ga mogu snaći, koji niti hvali niti prezire takvo dobro i zlo, čvrsto je utemeljen u savršenom znanju.

2.58

Onaj tko može povući svoja osjetila od predmeta osjetila, kao što kornjača uvlači svoje noge u oklop, čvrsto je utemeljen u savršenoj svjesnosti.

2.59

Utjelovljena duša se može uzdržavati od osjetilnog uživanja, iako i dalje osjeća ukus za predmete osjetila, ali ako prestane s takvim aktivnostima zato što je okusila viši ukus, postaje utemeljena u toj svjesnosti.

2.60

Osjetila su tako snažna i neobuzdana, o Arđuna, da silom odvlače um čak i čovjeka koji posjeduje moć diskriminacije, koji se trudi njima ovladati.

2.61

Onaj tko uzdržava svoja osjetila, potpuno ih držeći pod kontrolom, i usredotočuje svoju svjesnost na Mene, poznat je kao čovjek postojane inteligencije.

2.62

Dok razmišlja o predmetima osjetila, osoba razvija vezanost za njih. Iz takve vezanosti se razvija požuda, a iz požude nastaje gnjev.

2.63

Od gnjeva nastaje potpuna iluzija, a od iluzije gubitak pamćenja. Kada je pamćenje izgubljeno, osoba gubi inteligenciju, a kada izgubi inteligenciju ponovo pada u materijalni vrtlog.

2.64

Ali osoba oslobođena sve vezanosti i odbojnosti, koja može vladati svojim osjetilima slijedivši propisane principe slobode, može steći potpunu milost Gospodina.

2.65

Za onoga tko je tako zadovoljan [u svjesnosti Krišne], trostruke bijede materijalnog postojanja više ne postoje; u takvoj zadovoljnoj svjesnosti njegova inteligencija ubrzo postaje čvrsto utemeljena.

2.66

Onaj tko nije povezan sa Svevišnjim [u svjesnosti Krišne] ne može imati ni transcendentalnu inteligenciju ni postojan um, bez kojih ne može naći mir. A bez mira, kako može biti sreće?

2.67

Kao što snažan vjetar nosi brod na vodi, čak i jedno od nemirnih osjetila na koje se um usredotoči može odnijeti čovjekovu inteligenciju.

2.68

O Arđuna snažnih ruku, onaj tko uzdržava svoja osjetila od uživanja u predmetima osjetila bez sumnje ima postojanu inteligenciju.

2.69

Ono što je noć za sva bića je vrijeme buđenja za samoovladanu osobu, a ono što je vrijeme buđenja za sva bića je noć za introspektivnog mudraca.

2.70

Samo onaj tko nije uznemiren neprestanim tijekom želja - koje dolaze kao što se rijeke ulijevaju u ocean, koji se uvijek puni vodom ali je uvijek miran - može dostići mir, a ne onaj tko se trudi zadovoljiti takve želje.

2.71

Samo osoba koja je odbacila sve želje za zadovoljavanjem osjetila, koja je oslobođena želja, koja je odbacila svaki osjećaj vlasništva i koja nema lažni ja može dostići pravi mir.

2.72

To je duhovni i božanski život. Kada ga čovjek dostigne, više nije zbunjen. Ako je čak i u času smrti tako utemeljen, može ući u Božje carstvo.

POGLAVLJE 3

Karma-yoga

3.1

Arđuna reče: O Đanardana, o Kešava, ako misliš da je inteligencija bolja od plodonosnog djelovanja, zašto onda želiš da se borim u ovom užasnom ratu?

3.2

Moja je inteligencija zbunjena Tvojim dvosmislenim uputama. Zato mi, molim Te, jasno reci što je najbolje za mene.

3.3

Svevišnja Božanska Osoba reče: O bezgrešni Arđuna, već sam objasnio da postoje dvije vrste ljudi koji pokušavaju spoznati jastvo. Neki ga pokušavaju shvatiti empirijskom, filozofskom špekulacijom, a neki predanim služenjem.

3.4

Čovjek se ne može osloboditi posljedica samim uzdržavanjem od djelovanja, niti samim odricanjem može dostići savršenstvo.

3.5

Svatko je primoran bespomoćno djelovati u skladu s odlikama koje je dobio od guna materijalne prirode; stoga nitko ne može biti neaktivan, čak ni za trenutak.

3.6

Onaj tko uzdržava aktivna osjetila, ali u umu misli na predmete osjetila zavarava samog sebe. Takva osoba se naziva varalicom.

3.7

S druge strane, iskrena osoba koja pokušava vladati umom vlada aktivnim osjetilima i koja bez vezanosti počne primjenjivati karma-jogu [u svjesnosti Krišne] je daleko bolja.

3.8

Vrši svoju propisanu dužnost, jer je takva aktivnost bolja od neaktivnosti. Bez rada, čovjek ne može čak ni održati svoje fizičko tijelo.

3.9

Aktivnosti se moraju vršiti kao žrtva za Višnua, inače uzrokuju ropstvo u ovom materijalnom svijetu. Stoga, o Kuntin sine, vrši svoju propisanu dužnost za Njegovo zadovoljstvo. Tako ćeš uvijek biti oslobođen ropstva.

3.10

Na početku kreacije, gospodar svih stvorenja je poslao generacije ljudi i polubogova zajedno sa žrtvovanjima za Višnua i blagoslovio ih rekavši: "Budite sretni s ovom jagjom [žrtvovanjem], jer će vam vršenje jagje podariti sve što je poželjno za sretan život i dostizanje oslobođenja."

3.11

Zadovoljni sa vašim žrtvovanjima, polubogovi će vas zadovoljiti i tako će zahvaljujući suradnji između ljudi i polubogova svi živjeti u blagostanju.

3.12

Zadovoljni s vršenjem jagje (žrtvovanja), polubogovi zaduženi za osiguravanje različitih životnih potrepština dat će vam sve što vam je potrebno. Ali onaj tko za uzvrat ne ponudi takve darove polubogovima, već sam uživa u njima, nesumnjivo je lopov.

3.13

Gospodinovi bhakte su oslobođeni svih vrsta grijeha, jer jedu hranu koja je prvo ponuđena u žrtvovanju. Ostali, koji pripremaju hranu za svoje osjetilno uživanje, jedu samo grijeh.

3.14

Sva živa tijela opstaju zahvaljujući žitaricama, koje rastu zahvaljujući kiši. Kiša pada zahvaljujući vršenju jagje (žrtvovanja), a jagja nastaje od propisanih dužnosti.

3.15

Regulirane aktivnosti su propisane u Vedama, koje neposredno manifestira Svevišnja Božanska Osoba. Stoga je sveprožimajuća Transcendencija vječno prisutna u žrtvovanjima.

3.16

Dragi Moj Arđuna, onaj tko u ljudskom životu ne slijedi ciklus žrtvovanja tako propisan u Vedama, sigurno vodi život pun grijeha. Živeći samo radi zadovoljavanja osjetila, takva osoba živi uzalud.

3.17

Ali onaj tko nalazi zadovoljstvo u jastvu, tko je svoj ljudski život posvetio samospoznaji i tko je potpuno zadovoljan samo u jastvu, nema dužnosti.

3.18

Samospoznati čovjek ne vrši svoje propisane dužnosti da bi ostvario neku svrhu, niti ima ikakvog razloga da ih ne vrši. Nema potrebu ovisiti o bilo kojem drugom živom biću.

3.19

Stoga trebaš djelovati iz dužnosti, bez vezanosti za plodove aktivnosti, jer se djelovanjem bez vezanosti dostiže Svevišnji.

3.20

Kraljevi poput Đanake su dostigli savršenstvo samo izvršavanjem propisanih dužnosti. Stoga, samo da bi poučio ljude, izvrši svoju dužnost.

3.21

Što god veliki čovjek napravi, obični ljudi slijede. Kakav god uzor postavi svojim primjernim djelovanjem, cijeli svijet ga slijedi.

3.22

O Prithin sine, u sva tri planetarna sistema ne postoji niti jedna aktivnost koja je propisana za Mene. Ništa Mi ne nedostaje, niti Mi išta treba - a ipak vršim propisane dužnosti.

3.23

Jer kad bih ikada propustio pažljivo izvršiti propisane dužnosti, o Partha, svi ljudi bi sigurno slijedili Moj put.

3.24

Kad ne bih izvršavao propisane dužnosti, svi ovi svjetovi bi propali. Bio bih uzrok stvaranja nepoželjnog stanovništva i tako bih uništio mir svih živih bića.

3.25

Kao što neuki ljudi vrše svoje dužnosti sa vezanošću za rezultate, učeni ljudi mogu djelovati na sličan način, ali bez vezanosti, kako bi vodili ljude pravim putem.

3.26

Da ne bi uznemirila umove neukih ljudi vezanih za plodonosne rezultate propisanih dužnosti, učena osoba ih ne bi trebala poticati da prestanu s radom. Umjesto toga, radeći u duhu devocije, treba ih angažirati u svim vrstama aktivnosti (kako bi postupno razvili svjesnost Krišne).

3.27

Zbunjena utjecajem lažnog ja, duhovna duša misli da vrši aktivnosti, koje u stvari vrše tri gune materijalne prirode.

3.28

O Arđuna snažnih ruku, onaj tko posjeduje znanje o Apsolutnoj Istini nije obuzet osjetilima i zadovoljavanjem osjetila, znajući dobro razliku između djelovanja s devocijom i djelovanja radi stjecanja plodonosnih rezultata.

3.29

Zbunjeni gunama materijalne prirode, neuki ljudi se potpuno zaokupljaju materijalnim aktivnostima i postaju vezani. Ali iako zbog nedostatka znanja vrše niže dužnosti, mudri ih ne bi trebali uznemirivati.

3.30

Stoga, o Arđuna, posvećujući sve svoje aktivnosti Meni, s potpunim znanjem o Meni, bez želje za dobitkom, bez svojatanja prava vlasništva, oslobođen letargije, bori se.

3.31

Oni koji izvršavaju svoje dužnosti u skladu s Mojim naredbama i vjerno slijede ovo učenje bez zavisti, oslobađaju se ropstva uzrokovanog plodonosnim aktivnostima.

3.32

Ali oni koji iz zavisti zanemaruju i ne slijede ova učenja bivaju lišeni sveg znanja, prevareni i osujećeni u svom nastojanju dostizanja savršenstva.

3.33

Svaki učeni čovjek djeluje u skladu s vlastitom prirodom, jer svatko slijedi prirodu koju je dobio od tri gune. Što se može postići sputavanjem?

3.34

Postoje principi za reguliranje vezanosti i odbojnosti koje se odnose na osjetila i predmete osjetila. Osoba ne bi trebala doći pod kontrolu takve vezanosti i odbojnosti, jer su oni kameni spoticanja na putu samospoznaje.

3.35

Daleko je bolje nesavršeno vršiti svoje propisane dužnosti, nego savršeno vršiti tuđe dužnosti. Uništenje prilikom izvršavanja vlastite dužnosti je bolje od vršenja tuđih dužnosti, jer je opasno slijediti tuđi put.

3.36

Arđuna reče: O potomče Vrišnija, što nagoni čovjeka da čini grešna djela čak i protiv svoje volje, kao da je na to prisiljen?

3.37

Svevišnja Božanska Osoba reče: To je samo požuda, Arđuna, koja nastaje zbog dodira s materijalnom gunom strasti i kasnije se preobražava u gnjev. Ona je sveproždirući grešni neprijatelj ovog svijeta.

3.38

Kao što je vatra prekrivena dimom, kao što je ogledalo prekriveno prašinom, a zametak maternicom, tako je živo biće u različitoj mjeri prekriveno požudom.

3.39

Tako čistu svjesnost mudrog živog bića prekriva njegov vječni neprijatelj u obliku požude, koja se nikada ne može zadovoljiti i koja plamti kao vatra.

3.40

Osjetila, um i inteligencija su sjedište ove požude. Kroz njih požuda prekriva pravo znanje živog bića i zbunjuje ga.

3.41

Stoga, o Arđuna, najbolji od Bharata, na samom početku obuzdaj taj veliki simbol grijeha (požudu) reguliranjem osjetila i ubij tog uništavatelja znanja i samospoznaje.

3.42

Aktivna osjetila su viša od materije, um je viši od osjetila, inteligencija je viša od uma, a duša je viša od inteligencije.

3.43

Tako, znajući da je transcendentalna prema materijalnim osjetilima, umu i inteligenciji, o Arđuna snažnih ruku, osoba treba razboritom duhovnom inteligencijom (svjesnošću Krišne) obuzdati um i tako duhovnom snagom savladati tog nezasitnog neprijatelja poznatog kao požuda.

POGLAVLJE 4

Transcendentalno znanje

4.1

Božanska Osoba, Gospodin Sri Krišna reče: Prenio sam znanje o ovoj neuništivoj nauci o yogi bogu Sunca Vivasvanu, Vivasvan ga je prenio Manuu, a Manu Ikšvakuu.

4.2

Ova najviša nauka je tako bila primana lancem učeničkog naslijeđa i sveti kraljevi su je shvatili na taj način. Ali učeničko naslijeđe je tijekom vremena bilo prekinuto i zato izgleda da je nauka u svom izvornom obliku izgubljena.

4.3

Danas ti objašnjavam tu istu drevnu nauku o odnosu sa Svevišnjim jer si Moj bhakta i prijatelj i zato možeš shvatiti transcendentalnu misteriju ove nauke.

4.4

Arđuna reče: Bog Sunca Vivasvan je po rođenju stariji od Tebe. Kako ću shvatiti da si ga na početku poučio ovoj znanosti?

4.5

Božanska Osoba reče: Ti i Ja smo prošli kroz mnogo, mnogo života. Ja se mogu sjetiti svih njih, ali ti ne možeš, o pokoritelju neprijatelja.

4.6

Iako sam gospodar svih živih bića i nerođen, a Moje transcendentalno tijelo nikada ne propada, ipak se pojavljujem u svakom mileniju u Mom izvornom transcendentalnom obliku.

4.7

Kad god i gdje god dođe do zanemarivanja religioznih principa, o potomče Bharate, i porasta bezbožnosti - Ja se pojavljujem.

4.8

Da bih izbavio pobožne i uništio nevjernike i ponovo uspostavio principe religije, pojavljujem se milenij za milenijem.

4.9

Onaj tko poznaje transcendentalnu prirodu Moje pojave i Mojih aktivnosti po napuštanju tijela se više ne rađa u ovom materijalnom svijetu, već dostiže Moje vječno prebivalište, o Arđuna.

4.10

Oslobođene vezanosti, straha i ljutnje, potpuno usredotočene na Mene, uzimajući utočište u Meni, mnoge osobe su se u prošlosti pročistile znanjem o Meni i tako dostigle transcendentalnu ljubav prema Meni.

4.11

Kako Mi se netko preda, tako ga nagrađujem. Svatko slijedi Moj put u svakom pogledu, o Prithin sine.

4.12

Ljudi u ovom svijetu žele uspjeh u plodonosnim aktivnostima i zato obožavaju polubogove. Naravno, brzo dobivaju rezultate plodonosnog rada u ovom svijetu.

4.13

Stvorio sam četiri staleža ljudskog društva prema tri odlike materijalne prirode i djelovanju koje im je svojstveno. Iako sam stvoritelj ovog sistema, trebaš znati da ništa ne činim jer sam nepromjenjiv.

4.14

Ni jedna aktivnost ne utječe na Mene, niti težim za plodovima djelovanja. Onaj tko shvati ovu istinu o Meni također se ne zapliće u plodonosne posljedice djelovanja.

4.15

Sve oslobođene duše u drevno vrijeme su djelovale s tim razumijevanjem Moje transcendentalne prirode. Stoga trebaš vršiti svoju dužnost, slijedivši njihove stope.

4.16

Čak su i inteligentni zbunjeni u pokušaju utvrđivanja što je aktivnost, a što neaktivnost. Sada ću ti objasniti što je aktivnost. Zahvaljujući tom znanju, bit ćeš oslobođen sve nesreće.

4.17

Složenost djelovanja je veoma teško shvatiti. Zato trebaš pravilno shvatiti što je aktivnost, što je zabranjena aktivnost, a što neaktivnost.

4.18

Onaj tko vidi neaktivnost u aktivnosti i aktivnost u neaktivnosti je inteligentan čovjek na transcendentalnom položaju, iako vrši sve vrste aktivnosti.

4.19

Smatra se da onaj tko sve čini bez želje za zadovoljavanjem osjetila ima potpuno znanje. Mudraci kažu da je posljedice njegovog rada spalila vatra savršenog znanja.

4.20

Ostavljajući svu vezanost za rezultate svojih aktivnosti, uvijek zadovoljan i nezavisan, ne vrši plodonosne aktivnosti, iako vrši sve vrste aktivnosti.

4.21

Takav razborit čovjek djeluje sa savršeno ovladanim umom i inteligencijom i ostavlja svaki osjećaj vlasništva nad svojom imovinom, radeći samo da bi zadovoljio najosnovnije životne potrebe. Tako djelujući, ne podliježe grješnim posljedicama.

4.22

Onaj tko je slobodan od dvostranosti i zadovoljan s dobitkom koji dođe sam od sebe, tko nije zavidan i tko je postojan i u uspjehu i u neuspjehu, nikada ne biva zapleten iako djeluje.

4.23

Rad čovjeka koji nije vezan za gune materijalne prirode i koji je potpuno utemeljen u transcendentalnom znanju potpuno se stapa s transcendencijom.

4.24

Osoba koja je potpuno zaokupljena svjesnošću Krišne sigurno će dostići duhovno carstvo zbog svog punog doprinosa duhovnim aktivnostima, u kojima je žrtvovanje apsolutno, a ono što se nudi je iste duhovne prirode.

4.25

Neki jogiji savršeno obožavaju polubogove nudeći im razne žrtve, a neki od njih prinose žrtve u vatru Vrhovnog Brahmana.

4.26

Neki (čisti brahmačariji) žrtvuju proces slušanja i osjetila prinoseći ih u vatru umne ovladanosti, a neki (obiteljski ljudi koji žive reguliranim životom) žrtvuju predmete osjetila prinoseći ih u vatru osjetila.

4.27

Neki koji žele dostići samospoznaju vladajući umom i osjetilima, prinose funkcije svih osjetila i životnog daha kao ponude u vatru ovladanog uma.

4.28

Nakon što su dali stroge zavjete, neki su postali prosvijetljeni žrtvujući svoje posjede, a neki vršeći oštre strogosti primjenjujući osmerostruku mističnu yogu ili proučavajući Vede radi napredovanja u transcendentalnom znanju.

4.29

Neki, koji slijede proces zadržavanja daha da bi ostali u transu, prinose kretanje zraka koji izlazi u zrak koji ulazi i zraka koji ulazi u zrak koji izlazi. Tako na kraju potpuno prestaju disati i ostaju u transu. Neki, koji kontroliraju proces jedenja, prinose kao žrtvu zrak koji izlazi u njega samog.

4.30

Svi oni koji vrše ova žrtvovanja i znaju njihov smisao bivaju pročišćeni od svih grješnih posljedica i okusivši nektar rezultata žrtvovanja, napreduju prema vrhovnoj vječnoj atmosferi.

4.31

O najbolji iz Kuru dinastije, bez žrtvovanja osoba nikada ne može živjeti sretno na ovoj planeti ili u ovom životu. Kako onda može živjeti sretno u sljedećem?

4.32

Sve različite vrste žrtvovanja su odobrene u Vedama i nastaju iz različitih vrsta aktivnosti. Znajući to, postat ćeš slobodan.

4.33

O pokoritelju neprijatelja, žrtvovanje izvršeno u znanju je bolje od žrtvovanja materijalnih posjeda, jer sva žrtvovanja aktivnosti, o Prithin sine, dostižu vrhunac u transcendentalnom znanju.

4.34

Samo pokušaj saznati istinu prilazeći duhovnom učitelju. Ponizno mu postavljaj pitanja i služi ga. Samospoznate duše ti mogu prenijeti znanje, jer su vidjele istinu.

4.35

Kada stekneš pravo znanje od samospoznate duše, nikada više nećeš pasti u takvu iluziju, jer ćeš zahvaljujući tom znanju vidjeti da su sva živa bića samo dio Svevišnjeg, ili drugim riječima, da su Moja.

4.36

Čak i ako se smatra da si najgrješniji od svih grješnika, ako se nalaziš na brodu transcendentalnog znanja bit ćeš sposoban prijeći ocean bijede.

4.37

Kao što plamteća vatra pretvara drvo u pepeo, o Arđuna, vatra znanja spaljuje u pepeo sve posljedice materijalnih aktivnosti.

4.38

U ovom svijetu ne postoji ništa tako uzvišeno i čisto kao što je transcendentalno znanje. Takvo znanje je zreo plod sveg misticizma. Onaj tko je dostigao savršenstvo u predanom služenju tijekom vremena uživa u sebi to znanje.

4.39

Vjeran čovjek koji se posvetio transcendentalnom znanju i koji obuzdava svoja osjetila, dostojan je steći takvo znanje. Stekavši takvo znanje, ubrzo dostiže najviši duhovni mir.

4.40

Ali neuke i nevjerne osobe koje sumnjaju u razotkrivene spise ne dostižu svjesnost Boga, već padaju. Za sumnjičavu dušu nema sreće ni u ovom ni u sljedećem životu.

4.41

Onaj tko predano služi, odričući se plodova svojih aktivnosti, i čije su sumnje uništene transcendentalnim znanjem, istinski je utemeljen u jastvu. Tako nije vezan posljedicama aktivnosti, o osvojitelju bogatstava.

4.42

Stoga sasijeci oružjem znanja sumnje koje su se pojavile u tvom srcu zbog neznanja. Naoružan yogom, o Bharata, ustani i bori se.

POGLAVLJE 5

Karma joga - djelovanje u svjesnosti Krišne

5.1

Arđuna reče: O Krišna, prvo tražiš od mene da se odreknem djelovanja, a zatim mi preporučuješ djelovanje s devocijom. Molim Te reci mi sada što je bolje, jedno ili drugo?

5.2

Božanska Osoba odgovori: I odricanje od djelovanja i djelovanje s devocijom su povoljni za dostizanje oslobođenja, ali predano služenje je bolje od odricanja od djelovanja.

5.3

Onaj tko ne mrzi niti želi plodove svojih aktivnosti poznat je kao osoba koja je uvijek odvojena. Takva osoba, oslobođena svih dvostranosti, lako nadilazi materijalno ropstvo i biva potpuno oslobođena, o Arđuna snažnih ruku.

5.4

Samo neuki ljudi izjavljuju da se predano služenje (karma-joga) razlikuje od analitičkog proučavanja materijalnog svijeta (sankje). Učene osobe kažu da onaj tko se posveti jednom od ova dva puta stječe rezultate oba.

5.5

Onaj tko zna da se položaj dostignut analitičkim proučavanjem može dostići i predanim služenjem i tko zato smatra da su analitičko proučavanje i predano služenje na istom nivou, vidi stvari takve kakve jesu.

5.6

Samo odricanje od svih aktivnosti, bez predanog služenja Gospodina, ne može osobi donijeti sreću. Ali misaona osoba koja predano služi može odmah dostići Svevišnjeg.

5.7

Čista duša koja djeluje s devocijom i koja vlada svojim umom i osjetilima je draga svakome i svatko je njoj drag. Takav čovjek uvijek djeluje, nikada ne postaje zapleten.

5.8-9

Osoba s božanskom svjesnosti, iako gleda, sluša, miriše, jede, hoda, spava i diše, uvijek u sebi zna da zapravo ništa ne čini, jer dok govori, izlučuje, prima ili otvara i zatvara oči uvijek zna da samo materijalna osjetila dolaze u dodir sa svojim predmetima i da je od njih odvojena.

5.10

Onaj tko vrši svoju dužnost bez vezanosti, predajući rezultate Svevišnjem Gospodinu, ne dolazi pod utjecaj grješnog djela, kao što lotosov cvijet ne dodiruje voda.

5.11

Ostavljajući svu vezanost, jogiji djeluju s tijelom, umom, inteligencijom i osjetilima, samo da bi se pročistili.

5.12

Nepokolebljivo predana duša dostiže savršeni mir, jer nudi rezultate svih aktivnosti Meni, dok osoba koja nije sjedinjena s Božanskim, koja je pohlepna za plodovima svog rada, postaje zapletena.

5.13

Kada utjelovljeno živo biće ovlada svojom prirodom i u umu se odrekne svih aktivnosti, sretno prebiva u gradu s devet ulaza (materijalnom tijelu), niti djelujući niti uzrokujući djelovanje.

5.14

Utjelovljeni duh, gospodar grada svog tijela, ne stvara aktivnosti, niti potiče ljude na djelovanje, niti stvara plodove djela. Sve to čine gune materijalne prirode.

5.15

Svevišnji Gospodin ne prihvaća ničija grješna ili pobožna djela. Međutim, utjelovljena bića su zbunjena, zbog neznanja koje prekriva njihovo pravo znanje.

5.16

Međutim, kada je netko prosvijetljen znanjem koje uništava neznanje, njegovo znanje razotkriva sve, kao što sunce po danu sve osvjetljava.

5.17

Kada osoba usredotoči svoj um i inteligenciju na Svevišnjeg, polažući svoju vjeru u Njega i uzimajući Njegovo utočište, zahvaljujući potpunom znanju postaje potpuno pročišćena i tako napreduje na putu oslobođenja.

5.18

Ponizni mudraci, zahvaljujući pravom znanju, vide jednakim očima učenog i plemenitog brahmanu, kravu, slona, psa i čovjeka koji jede pse (koji ne pripada niti jednoj kasti).

5.19

Oni čiji su umovi utemeljeni u viziji jednakosti su već nadvladali stanja rođenja i smrti. Besprijekorni su kao Brahman i tako su već utemeljeni u Brahmanu.

5.20

Osoba koja se ne raduje kada stekne nešto prijatno niti jadikuje kada stekne nešto neprijatno, čija je inteligencija utemeljena u jastvu, koja nije zbunjena i koja zna nauk o Bogu, već je utemeljena u transcendenciji.

5.21

Takva oslobođena osoba ne osjeća privlačnost prema materijalnom osjetilnom zadovoljstvu, već uvijek uživa u sebi u transu. Na taj način samospoznata duša uživa u bezgraničnoj sreći, jer se usredotočuje na Svevišnjeg.

5.22

Inteligentna osoba ne uživa u izvorima bijede, koji nastaju dodirom s materijalnim osjetilima. O Kuntin sine, takvi užici imaju početak i kraj i zato mudar čovjek ne nalazi u njima zadovoljstvo.

5.23

Ako osoba prije nego što napusti sadašnje tijelo može podnijeti nagone materijalnih osjetila i obuzda silu želje i gnjeva, utemeljena je u dobrom položaju i sretna u ovom svijetu.

5.24

Onaj tko nalazi sreću u sebi, tko je aktivan i uživa u sebi i čiji je cilj unutrašnje prirode je savršeni mistik. Oslobođen je u Svevišnjem i na kraju dostiže Svevišnjeg.

5.25

Misaone osobe koje su iznad dvostranosti rođenih iz sumnji, koje uvijek djeluju za dobrobit svih živih bića i koje su oslobođene svih grijeha dostižu oslobođenje u Svevišnjem.

5.26

Onima koji su oslobođeni gnjeva i svih materijalnih želja, koji su samospoznati i samoovladani i koji uvijek nastoje dostići savršenstvo, osigurano je oslobođenje u Svevišnjem u skoroj budućnosti.

5.27-28

Prekidajući dodir sa svim vanjskim predmetima osjetila, držeći oči i pogled usmjeren između obrva, zadržavajući udah i izdah u nosnicama i tako vladajući umom, osjetilima i inteligencijom, transcendentalist koji stremi k oslobođenju se oslobađa želje, straha i gnjeva. Onaj tko se uvijek nalazi u tom stanju je sigurno oslobođen.

5.29

Osoba potpuno svjesna Mene, koja zna da sam krajnji uživalac svih žrtvovanja i strogosti, vrhovni gospodar svih planeta i polubogova i dobročinitelj i dobronamjernik svih živih bića, dostiže mir oslobađajući se patnje prouzročene materijalnim bijedama.

POGLAVLJE 6

Dhjana-joga

6.1

Svevišnja Božanska Osoba reče: Onaj tko nije vezan za plodove svog rada i tko radi iz dužnosti je utemeljen u odvojenom redu života. Takva osoba je pravi mistik, a ne onaj tko ne pali vatru i ne vrši nikakvu dužnost.

6.2

O sine Pandua, trebaš znati da je ono što se naziva odricanjem isto što i joga, ili povezivanje sa Svevišnjim, jer nitko nikada ne može postati jogi, ako se ne odrekne želje za zadovoljavanjem osjetila.

6.3

Kaže se da je za početnika u osmerostrukom procesu joge djelovanje sredstvo, a za onoga tko je već napredan u jogi prestanak sa svim materijalnim aktivnostima.

6.4

Za osobu se kaže da je napredna u jogi kada se odrekla svih materijalnih želja i kada ne nastoji zadovoljiti svoja osjetila, niti vršiti plodonosne aktivnosti.

6.5

Uslovljena duša se mora uz pomoć uma izbaviti, a ne degradirati. Um je prijatelj uslovljene duše, ali i njen neprijatelj.

6.6

Za onoga tko je ovladao umom, um je najbolji prijatelj, ali za onoga tko to nije učinio, um će ostati najveći neprijatelj.

6.7

Onaj tko je ovladao umom je već dostigao Nad-dušu, jer je stekao mir. Takav čovjek ne pravi razliku između sreće i nesreće, topline i hladnoće i časti i nečasti.

6.8

Kaže se da je osoba utemeljena u samospoznaji kada je zahvaljujući znanju i spoznaji potpuno zadovoljna. Takva osoba se naziva jogijem (ili mistikom). Utemeljena je u transcendenciji i samoovladana. Sve što vidi - bilo da je šljunak, kamenje ili zlato - vidi jednakim očima.

6.9

Smatra se da je osoba još naprednija kada na svakoga - na dobronamjernike, dobročinitelje pune ljubavi, neutralne, posrednike, zavidne, prijatelje i neprijatelje, pobožne i grešnike - gleda jednakim očima.

6.10

Transcendentalist uvijek treba zaokupljati svoj um, tijelo i jastvo odnosom sa Svevišnjim. Treba živjeti sam na usamljenom mjestu i uvijek pažljivo vladati umom, oslobođen želja i posesivnosti.

6.11-12

Da bi primjenjivala jogu, osoba treba otići na usamljeno mjesto, položiti kuša travu na tlo i prekriti je jelenskom kožom i mekom tkaninom. Sjedište ne bi trebalo biti ni previše visoko ni previše nisko i treba biti smješteno na svetom mjestu. Jogi tada treba nepokretno sjediti na njemu i primjenjivati jogu da bi pročistio srce vladajući umom, osjetilima i aktivnostima, usredotočujući um na jednu točku.

6.13-14

Jogi treba sjediti uspravno, s tijelom, vratom i glavom u pravoj liniji, i neprekidno gledati u vrh nosa. Tako, neuznemirenog, ovladanog uma, bez straha, potpuno se uzdržavajući od seksa, treba meditirati na Mene u srcu i prihvatiti Me kao krajnji cilj života.

6.15

Stalno vladajući tijelom, umom i aktivnostima, mistični transcendentalist, ovladanog uma, dostiže Božje carstvo (ili Krišnino prebivalište) okončavajući materijalno postojanje.

6.16

Onaj tko jede previše ili premalo i spava previše ili ne spava dovoljno ne može postati jogi, o Arđuna.

6.17

Onaj tko je regulirao svoje navike poput uzimanja hrane, spavanja, zabavljanja i rada, može primjenom sistema joge ublažiti sve materijalne patnje.

6.18

Kada jogi primjenom joge ovlada svojim umnim aktivnostima i utemelji se u transcendenciji - oslobođen svih materijalnih želja - kaže se da je dobro utemeljen u jogi.

6.19

Kao što plamen svijeće na mjestu bez vjetra ne treperi, transcendentalist koji vlada svojim umom je uvijek postojan u svojoj meditaciji na transcendentalno jastvo.

6.20-23

U stanju savršenstva koje se naziva trans, ili samadhi, um se zahvaljujući primjeni joge potpuno suzdržava od materijalnih umnih aktivnosti. To savršenstvo obilježava sposobnost jogija da čistim umom vidi jastvo i uživa i raduje se u sebi. U tom radosnom stanju osjeća beskrajnu transcendentalnu sreću, koju spoznaje transcendentalnim osjetilima. Tako utemeljen, nikada se ne odvaja od istine i misli da nema većeg dobitka. Utemeljen na takvom položaju, nikada se ne koleba, čak ni usred najvećih teškoća. To je prava sloboda od svih bijeda koje nastaju zbog materijalnog dodira.

6.24

Jogi treba primjenjivati jogu s vjerom i odlučnosti i ne smije odstupiti od puta. Treba odbaciti, bez izuzetka, sve materijalne želje koje nastaju umnom špekulacijom i tako umom sa svih strana vladati svim osjetilima.

6.25

Postupno, korak po korak, osoba se treba uz pomoć inteligencije zasnovane na potpunom uvjerenju utemeljiti u transu i tako usredotočiti um samo na jastvo, ne misleći ni na što drugo.

6.26

Gdje god da um odluta zbog svoje treperave i nepostojane prirode, jogi ga mora povući i dovesti pod kontrolu jastva.

6.27

Jogi čiji je um usredotočen na Mene dostiže najviše savršenstvo transcendentalne sreće. Takav jogi koji je iznad gune strasti spoznaje da je kvalitativno istovjetan sa Svevišnjim i tako se oslobađa svih posljedica prošlih djela.

6.28

Tako se samoovladani jogi, neprestano slijedeći proces joge, oslobađa sve materijalne zagađenosti i dostiže najviši nivo savršene sreće u transcendentalnom služenju Gospodina s ljubavlju.

6.29

Pravi jogi Me vidi u svim bićima i sva bića vidi u Meni. Samospoznata duša svuda vidi Mene, istog Svevišnjeg Gospodina.

6.30

Za onoga tko svuda vidi Mene i sve vidi u Meni, nikada nisam izgubljen, niti je on za Mene ikada izgubljen.

6.31

Takav jogi, koji obožava i služi Nad-dušu, znajući da smo Nad-duša i Ja jedno, uvijek ostaje u Meni u svim okolnostima.

6.32

Savršeni jogi je onaj tko, u usporedbi s vlastitim jastvom, vidi pravu jednakost svih bića, u njihovoj sreći i nesreći, o Arđuna!

6.33

Arđuna reče: O Madhusudana, proces joge koji si sažeto opisao mi izgleda nepraktičan i nepodnošljiv, jer je um nemiran i nepostojan.

6.34

Um je nemiran, buntovan, tvrdoglav i veoma snažan. O Krišna, mislim da je teže obuzdati um nego vjetar.

6.35

Gospodin Šri Krišna reče: O Kuntin sine snažnih ruku, obuzdati nemirni um je nesumnjivo vrlo teško, ali je moguće slijeđenjem odgovarajućeg procesa i odvojenošću.

6.36

Osoba neobuzdanog uma teško može dostići samospoznaju, ali onaj tko vlada svojim umom i trudi se na odgovarajući način sigurno će dostići uspjeh. To je Moje mišljenje.

6.37

Arđuna reče: O Krišna, koje odredište dostiže neuspješni transcendentalist, koji se u početku posveti procesu samospoznaje s vjerom, ali kasnije odustane zbog svjetovnog duha i tako ne dostigne savršenstvo u misticizmu?

6.38

O Krišna snažnih ruku, zar takav čovjek koji odstupi od puta transcendencije ne gubi i duhovni i materijalni uspjeh i ne iščezava kao raspršeni oblak, bez ikakvog položaja u bilo kojoj sferi?

6.39

To je moja sumnja. O Krišna, molim Te da je potpuno raspršiš. Nitko osim Tebe ne može odagnati tu sumnju.

6.40

Svevišnja Božanska Osoba reče: Prithin sine, transcendentalist koji vrši povoljne aktivnosti nikada ne biva uništen, ni u ovom ni u duhovnom svijetu; prijatelju Moj, onaj tko čini dobro nikada ne biva nadvladan zlom.

6.41

Nakon mnogo, mnogo godina uživanja na planetima pobožnih živih bića, neuspješni jogi se rađa u obitelji pobožnih ljudi ili u obitelji bogate aristokracije.

6.42

Ili se (ako nije dostigao uspjeh nakon dugotrajnog bavljenja jogom) rađa u obitelji transcendentalista koji sigurno posjeduju veliku mudrost. Takvo rođenje je bez sumnje rijetko u ovom svijetu.

6.43

Po rođenju oživljava božansku svjesnost iz prošlog života i ponovo pokušava napredovati da bi dostigao potpuni uspjeh, o sine Kurua.

6.44

Zahvaljujući božanskoj svjesnosti iz njegovog prošlog života, odmah biva privučen principima joge - čak i ako ih ne traži. Takav ljubopitljivi transcendentalist je uvijek iznad obrednih principa spisa.

6.45

Kada se jogi iskreno trudi da dalje napreduje, pročišćen od sve zagađenosti, nakon mnogo, mnogo života takvog napora dostiže savršenstvo i na kraju dostiže vrhovni cilj.

6.46

Jogi je veći od askete, veći od empirijskog filozofa i veći od plodonosnog radnika. Zato, o Arđuna, u svim okolnostima budi jogi.

6.47

Onaj tko s velikom vjerom uvijek prebiva u Meni, tko u sebi uvijek misli na Mene i transcendentalno Me služi s ljubavlju, je najprisnije sjedinjen sa Mnom u jogi i najviši je od svih jogija. To je Moje mišljenje.

POGLAVLJE 7

Znanje o Apsolutu

7.1

Svevišnja Božanska Osoba reče: Počuj sada, o Prithin sine, kako Me slijeđenjem procesa joge, potpuno svjestan Mene, u umu privržen Meni, možeš potpuno spoznati, oslobođen svake sumnje.

7.2

Sada ću ti u potpunosti prenijeti ovo znanje, i pojavno i božansko. Kada ga shvatiš, ništa ti više neće preostati da saznaš.

7.3

Od mnogo tisuća ljudi, jedan se može truditi dostignuti savršenstvo, a od onih koji su dostigli savršenstvo, jedva da Me jedan uistinu poznaje.

7.4

Zemlja, voda, vatra, zrak, eter, um, inteligencija i lažni ja - ovih osam elemenata predstavljaju Moje odvojene materijalne energije.

7.5

Osim njih, o Arđuna snažnih ruku, postoji Moja viša energija, sačinjena od živih bića koja iskorištavaju bogatstva ove materijalne, niže prirode.

7.6

Ove dvije prirode su izvor svih stvorenih bića. Znaj da sam Ja i porijeklo i uzrok uništenja svega što je materijalno i svega što je duhovno u ovom svijetu.

7.7

O osvojitelju bogatstva, ne postoji istina viša od Mene. Sve počiva u Meni, kao što su biseri nanizani na niti.

7.8

O Kuntin sine, Ja sam ukus vode, svjetlost sunca i mjeseca, slog om u vedskim mantrama, zvuk u eteru i sposobnost u čovjeku.

7.9

Ja sam izvorni miris zemlje i toplina u vatri. Ja sam život svega što živi i pokora svih asketa.

7.10

O Prithin sine, znaj da sam izvorno sjeme sveg postojanja, inteligencija inteligentnih i hrabrost svih moćnih ljudi.

7.11

Ja sam snaga snažnih, lišen strasti i želje. Ja sam seks koji nije protivan religioznim principima, o gospodaru Bharata (Arđuna).

7.12

Znaj da sva stanja postojanja - u vrlini, strasti ili neznanju - manifestira Moja energija. U izvjesnom smislu, Ja sam sve, ali sam neovisan. Nisam pod utjecajem guna materijalne prirode, jer su one u Meni.

7.13

Opčinjen utjecajem triju guna (vrline, strasti i neznanja), čitav svijet ne poznaje Mene, koji sam iznad guna i neiscrpan.

7.14

Ovu Moju božansku energiju, koja se sastoji od tri gune materijalne prirode, teško je nadići. Ali oni koji su se predali Meni mogu je lako nadići.

7.15

Oni nevjerni nitkovi koji su vrlo budalasti, oni koji su najniži među ljudima, oni čije je znanje ukrala iluzija i oni koji su prihvatili ateističku prirodu demona, ne predaju seMeni.

7.16

O najbolji među potomcima Bharate, četiri vrste pobožnih ljudi Me počinju predano služiti - oni koji su nesretni, oni koji žele bogatstvo, oni koji su znatiželjni i oni koji tragaju za znanjem o Apsolutu.

7.17

Najbolji od njih je onaj tko ima potpuno znanje i tko je uvijek zaokupljen čistim predanim služenjem, jer Ja sam veoma drag njemu i on je drag Meni.

7.18

Svi ovi bhakte su nesumnjivo velike duše, ali smatram da se onaj tko je utemeljen u znanju o Meni nimalo ne razlikuje od Mene. Pošto Me transcendentalno služi, sigurno će dostići Mene, najviši i najsavršeniji cilj.

7.19

Nakon mnogo rođenja i smrti, onaj tko ima pravo znanje predaje se Meni, znajući da sam Ja uzrok svih uzroka i sve što postoji. Takva velika duša je vrlo rijetka.

7.20

Oni, čiju su inteligenciju odnijele materijalne želje, predaju se polubogovima i u skladu sa svojom prirodom slijede određena pravila i propise obožavanja.

7.21

Ja prebivam kao Nad-duša u srcu svih živih bića. Čim netko poželi obožavati nekog poluboga, obdarujem ga čvrstom vjerom, tako da se može posvetiti obožavanju tog božanstva.

7.22

Obdaren takvom vjerom, trudi se obožavati tog poluboga i ostvariti svoje želje. Ali u stvari, samo Ja darujem te dobrobiti.

7.23

Ljudi male inteligencije obožavaju polubogove, a plodovi koje stječu su ograničeni i privremeni. Oni koji obožavaju polubogove odlaze na planete polubogova, ali Moji bhakte na kraju dostižu Moj vrhovni planet.

7.24

Neinteligentni ljudi, koji nemaju savršeno znanje o Meni, misle da sam Ja, Svevišnja Božanska Osoba Krišna, ranije bio neosoban i da sam sada postao osoba. Zbog svog sićušnog znanja ne poznaju Moju višu prirodu, koja je neuništiva i vrhovna.

7.25

Nikada se ne manifestiram budalastima i neinteligentnima. Za njih sam prekriven Mojom unutrašnjom moći i zato ne znaju da sam nerođen i nepogrješiv.

7.26

O Arđuna, kao Svevišnja Božanska Osoba, znam sve što se dogodilo u prošlosti, sve što se dešava u sadašnjosti i sve što će se dogoditi u budućnosti. Ja znam sva živa bića, ali Mene nitko ne zna.

7.27

O potomče Bharate, o pokoritelju neprijatelja, sva živa bića se rađaju u iluziji, zbunjena dvostranostima koje potječu od želje i mržnje.

7.28

Osobe koje su djelovale pobožno u prošlim životima i u ovom životu i čija su grješna djela potpuno iskorijenjena, oslobođene su dvostranosti iluzije i služe Me s odlučnošću.

7.29

Inteligentne osobe koje se trude dostići oslobođenje od starosti i smrti, predanim služenjem uzimaju utočište u Meni. One su uistinu Brahman, jer znaju sve o transcendentalnim aktivnostima.

7.30

Oni koji su potpuno svjesni Mene i znaju da sam Ja, Svevišnji Gospodin, vladajući princip materijalne manifestacije, polubogova i svih procesa žrtvovanja, mogu čak i u trenutku smrti shvatiti i spoznati Mene, Svevišnju Božansku Osobu.

POGLAVLJE 8

Dostizanje Svevišnjeg

8.1

Arđuna upita: O Gospodine moj, o Vrhovna Osobo, što je Brahman? Što je jastvo? Što su plodonosne aktivnosti? Što je ova materijalna manifestacija i što su polubogovi? Molim Te objasni mi to.

8.2

Tko je gospodar žrtvovanja i kako živi u tijelu, o Madhusudana? Kako Te oni koji predano služe mogu biti svjesni u trenutku smrti?

8.3

Svevišnja Božanska Osoba reče: Neuništivo, transcendentalno živo biće se naziva Brahman, a njegova vječna priroda se naziva adhyatma, jastvo. Djelovanje kojim se razvijaju materijalna tijela živih bića naziva se karma ili plodonosne aktivnosti.

8.4

O najbolji od utjelovljenih bića, fizička priroda, koja se neprestano mijenja, naziva se adhibhuta (materijalna manifestacija). Gospodinov kozmički oblik, koji obuhvaća sve polubogove, kao što su Sunce i Mjesec, naziva se adhidaiva. A Ja, Svevišnji Gospodin, koga predstavlja Nad-duša prisutna u srcu svakog živog bića, zovem se adhijagja (gospodar žrtvovanja).

8.5

Svatko tko na kraju života napusti svoje tijelo sjećajući se Mene, odmah dostiže Moju prirodu. U to nema sumnje.

8.6

Kojeg god stanja da se netko sjeća kada napušta tijelo, o Kuntin sine, to stanje će neizostavno dostići.

8.7

Stoga, Arđuna, trebaš uvijek misliti na Mene u obliku Krišne i u isto vrijeme se boriti i tako izvršiti svoju propisanu dužnost. Posvećujući svoje aktivnosti Meni i usredotočivši um i inteligenciju na Mene, bez sumnje ćeš Me dostići.

8.8

Onaj tko meditira na Mene kao na Svevišnju Božansku Osobu i u umu se uvijek sjeća Mene, bez odstupanja, o Partha, sigurno će Me dostići.

8.9

Osoba treba meditirati na Vrhovnu Osobu kao na onoga koji zna sve, koji je najstariji, koji je upravitelj, koji je manji od najmanjeg, koji je održavalac svega, koji je izvan dosega materijalnog poimanja, koji je nepojmljiv i koji je uvijek osoba. Blistav je kao sunce i transcendentalan, iznad ove materijalne prirode.

8.10

Onaj tko u trenutku smrti uzdigne svoj životni zrak između obrva i zahvaljujući moći joge se s velikom devocijom sjeća Svevišnjeg Gospodina, sigurno će dostići Svevišnju Božansku Osobu.

8.11

Učeni poznavaoci Veda, koji izgovaraju omkaru i koji su veliki mudraci u odvojenom redu života ulaze u Brahman. Onaj tko želi dostići takvo savršenstvo živi u celibatu. Sada ću ti ukratko objasniti ovaj proces kojim se može dostići spasenje.

8.12

Jogi je odvojen od svih aktivnosti osjetila. Zatvarajući sva vrata osjetila i usredotočujući um na srce, uzdigavši životni zrak do vrha glave, utemeljuje se u jogi.

8.13

Ako osoba, nakon što se utemelji u takvoj jogi i vibrira sveti slog om, vrhovni spoj slova, misli na Svevišnju Božansku Osobu i napusti tijelo, sigurno će dostići duhovne planete.

8.14

Onaj tko se uvijek bez odstupanja sjeća Mene, lako Me može dostići, o Prithin sine, jer neprestano predano služi.

8.15

Dostigavši Mene, velike duše, koje su jogiji puni devocije, nikada se više ne vraćaju u ovaj privremeni svijet pun bijeda, jer su dostigle najviše savršenstvo.

8.16

Svi planeti u materijalnom svijetu, od najvišeg do najnižeg, mjesta su bijede na kojima se odvija uzastopno rađanje i umiranje. Ali onaj tko dostigne Moje prebivalište, o Kuntin sine, nikada se više ne rađa.

8.17

Po ljudskom proračunu, Brahmin dan traje tisuću milenija, a toliko traje i njegova noć.

8.18

Na početku Brahminog dana sva živa bića se manifestiraju iz neispoljenog stanja i kada padne noć ponovo se stapaju s neispoljenim.

8.19

Iznova i iznova, s dolaskom Brahminog dana, sva živa bića se rađaju, a s dolaskom Brahmine noći bivaju bespomoćno uništena.

8.20

A ipak, postoji druga neispoljena priroda, vječna i transcendentalna prema ovoj ispoljenoj i neispoljenoj materiji. Ta vrhovna priroda nikada ne biva uništena. Kada sve u ovom svijetu bude uništeno, taj dio ostaje kakav jest.

8.21

Ono što vedantisti opisuju kao neispoljeno i besprijekorno, ono što je poznato kao vrhovno odredište, ono mjesto iz kojeg se osoba, kada ga jednom dostigne, nikada ne vraća - to je Moje vrhovno prebivalište.

8.22

Svevišnji Gospodin, koji je najveći od svih, može se dostići neokaljanom devocijom. Iako je prisutan u Svom prebivalištu, sveprožimajući je i sve počiva u Njemu.

8.23

O najbolji od Bharata, sada ću ti opisati različita vremena u koja jogi može napustiti ovaj svijet, od kojih ovisi da li će se vratiti u njega ili ne.

8.24

Oni koji su spoznali Vrhovni Brahman dostižu Svevišnjeg napuštajući svijet za vrijeme utjecaja boga vatre, u svjetlosti, u povoljnom trenutku dana, za vrijeme dvotjednog razdoblja kada mjesec raste ili za vrijeme šest mjeseci kada se sunce kreće sjevernom stranom.

8.25

Mistik koji napusti ovaj svijet za vrijeme dima, u noći, za vrijeme dvotjednog razdoblja kada se mjesec smanjuje ili šest mjeseci kada se sunce kreće južnom stranom, odlazi na mjesec, ali se ponovo vraća.

8.26

Prema vedskom mišljenju, osoba može napustiti ovaj svijet na dva načina - u svjetlosti i tami. Kada ga napusti u svjetlosti, ne vraća se, ali kada ga napusti u tami, vraća se.

8.27

Iako bhakte znaju ta dva puta, o Arđuna, nikada nisu zbunjeni. Stoga uvijek budi utemeljen u devociji.

8.28

Onaj tko prihvati put predanog služenja ne biva lišen rezultata koji se dobivaju proučavanjem Veda, vršenjem strogih žrtvovanja, davanjem milostinje ili vršenjem filozofskih ili plodonosnih aktivnosti. Samim predanim služenjem dostiže sve to i na kraju odlazi u vrhovno vječno prebivalište.

POGLAVLJE 9

Najpovjerljivije znanje

9.1

Svevišnja Božanska Osoba reče: Dragi moj Arđuna, pošto Mi nikada ne zavidiš, prenijet ću ti ovo najpovjerljivije znanje i spoznaju, zahvaljujući kom ćeš biti oslobođen bijeda materijalnog postojanja.

9.2

Ovo znanje je kralj obrazovanja, tajnije od svih tajni. Potpuno je čisto i kako omogućuje neposredno opažanje jastva putem spoznaje, savršenstvo je religije. Vječno je i s radošću se primjenjuje.

9.3

Oni koji nisu vjerni ovom predanom služenju ne mogu Me dostići, o pokoritelju neprijatelja. Zato se vraćaju putu rađanja i umiranja u ovom materijalnom svijetu.

9.4

Svojim neispoljenim oblikom prožimam čitav ovaj univerzum. Sva bića su u Meni, ali ja nisam u njima.

9.5

A ipak, sve što je stvoreno ne počiva u Meni. Pogledaj Moje mistično obilje! Iako sam održavatelj svih živih bića i iako sam prisutan svuda, nisam dio ove kozmičke manifestacije, jer je Moje Jastvo sam izvor kreacije.

9.6

Shvati da kao što snažan vjetar, koji svuda puše, uvijek počiva na nebu, sva stvorena bića počivaju u Meni.

9.7

O Kuntin sine, na kraju milenija sve materijalne manifestacije ulaze u Moju prirodu, a na početku sljedećeg milenija ih Svojom moći ponovo stvaram.

9.8

Čitav kozmički poredak je pod Mojom kontrolom. Po Mojoj volji se iznova i iznova automatski manifestira i po Mojoj volji na kraju biva uništen.

9.9

O Dhananđaja, sve ove aktivnosti Me ne mogu vezati. Pošto sam neutralan, uvijek sam odvojen od svih tih materijalnih aktivnosti.

9.10

O Kuntin sine, ova materijalna energija, koja je jedna od Mojih energija, djeluje pod Mojom kontrolom i stvara sva pokretna i nepokretna bića. Po njenim zakonima, ova manifestacija iznova i iznova biva stvorena i uništena.

9.11

Budale Me ismijavaju kada siđem u ljudskom obliku. Oni ne poznaju Moju transcendentalnu prirodu kao Vrhovnog Gospodara svega što postoji.

9.12

Takve zbunjene osobe privlače demonska i ateistička gledišta. U takvom obmanutom stanju bivaju poražene u svim svojim nadama za dostizanje oslobođenja, svojim plodonosnim aktivnostima i svom nastojanju da steknu znanje.

9.13

O Prithin sine, velike duše, koje nisu obmanute, nalaze se pod zaštitom božanske prirode. One su potpuno zaokupljene predanim služenjem, jer Me znaju kao prvobitnu i neiscrpnu Svevišnju Božansku Osobu.

9.14

Uvijek pjevajući Moje slave i trudeći se s velikom odlučnosti, te velike duše Me neprestano obožavaju s devocijom, klanjajući se preda Mnom.

9.15

Drugi, koji vrše žrtvovanje njegujući znanje, obožavaju Svevišnjeg Gospodina kao jednog, bez premca, kao različitog u mnogima i kao kozmički oblik.

9.16

Ja sam obred, žrtvovanje, ponuda precima, ljekovita biljka i transcendentalna mantra. Ja sam maslac, vatra i ponuda.

9.17

Ja sam otac ovog univerzuma, majka, djed i potpora. Ja sam cilj znanja, pročišćavatelj i slog om. Ja sam također Rig, Sama i Jađur Veda.

9.18

Ja sam cilj, održavatelj, gospodar, svjedok, prebivalište, utočište i najdraži prijatelj. Ja sam stvaranje i uništenje, osnova svega, počivalište i vječno sjeme.

9.19

O Arđuna, Ja dajem toplinu i šaljem i sprječavam kišu. Ja sam besmrtnost i utjelovljena smrt. I duh i materija su u Meni.

9.20

Oni koji proučavaju Vede i piju napitak somu, želeći se uzdići na rajske planete, obožavaju Me posredno. Pročišćeni od grješnih posljedica rađaju se na Indrinoj pobožnoj, rajskoj planeti, na kojoj uživaju u rajskim zadovoljstvima.

9.21

Kada se nakon uživanja u velikim rajskim osjetilnim zadovoljstvima, rezultati njihovih pobožnih djela iscrpe, ponovo se vraćaju na ovu smrtnu planetu. Tako oni koji slijede principe triju Veda, želeći osjetilno uživanje, stječu samo uzastopno rađanje i umiranje.

9.22

Ali onima koji Me uvijek obožavaju s nepodijeljenom devocijom, meditirajući na Moj transcendentalni oblik, dajem ono što im nedostaje i čuvam ono što imaju.

9.23

Štovatelji drugih bogova, koji obožavaju te bogove s vjerom, u stvari obožavaju samo Mene, o Kuntin sine, ali to rade na pogrešan način.

9.24

Ja sam jedini uživatelj i gospodar svih žrtvovanja. Stoga oni koji ne poznaju Moju pravu transcendentalnu prirodu padaju.

9.25

Oni koji obožavaju polubogove rodit će se među polubogovima, oni koji obožavaju pretke rodit će se među precima, oni koji obožavaju sablasti i duhove rodit će se među takvim bićima, a oni koji obožavaju Mene, živjet će sa Mnom.

9.26

Ako Mi netko s ljubavlju i devocijom ponudi list, cvijet, plod ili vodu, prihvatit ću njegovu ponudu.

9.27

Sve što radiš, sve što jedeš, sve što nudiš ili daješ i sve strogosti koje vršiš - o Kuntin sine, ponudi Meni.

9.28

Na taj način ćeš se osloboditi vezanosti za rad i njegove povoljne i nepovoljne rezultate. S umom usredotočenim na Mene u tom duhu odricanja, bit ćeš oslobođen i doći ćeš Meni.

9.29

Ja nikome ne zavidim, niti sam prema ikom pristran. Jednak sam prema svima. Ali tko god Me služi sa devocijom je Moj prijatelj, u Meni je i Ja sam njegov prijatelj.

9.30

Onoga tko predano služi, čak i ako počini najodvratnije djelo, treba smatrati svetim zato što je pravilno utemeljen u svojoj odlučnosti.

9.31

On ubrzo postaje ispravan i stječe trajni mir. O Kuntin sine, otvoreno reci svima da Moj bhakta nikada ne propada.

9.32

O Prithin sine, oni koji uzmu utočište u Meni, čak i ako su niskog roda - žene, vaišje (trgovci) i šudre (radnici) - mogu dostići vrhovno odredište.

9.33

Koliko više to vrijedi za pobožne brahmane, bhakte i svete kraljeve! Stoga, pošto si došao u ovaj privremeni, bijedni svijet, služi Me s ljubavlju.

9.34

Uvijek misli na Mene, postani Moj bhakta, odaj Mi poštovanje i obožavaj Me. Tako potpuno usredotočen na Mene, sigurno ćeš doći Meni.

POGLAVLJE 10

Obilje Apsoluta

10.1

Svevišnja Božanska Osoba reče: O Arđuna snažnih ruku, počuj Me. Pošto si Moj dragi prijatelj, za tvoje dobro ću ti prenijeti znanje koje je bolje od onog što sam već objasnio.

10.2

Ni mnoštvo polubogova ni veliki mudraci ne znaju Moje porijeklo ili obilje, jer Ja sam u svakom pogledu izvor polubogova i mudraca.

10.3

Samo onaj tko, neobmanut među ljudima, zna da sam vrhovni gospodar svih svjetova, nerođen i bez početka, biva oslobođen svih grijeha.

10.4-5

Ja sam stvorio sve razne odlike živih bića kao što su inteligencija, znanje, sloboda od sumnje i iluzije, opraštanje, istinoljubivost, vladanje osjetilima, vladanje umom, sreća i nesreća, rođenje, smrt, strah, neustrašivost, nenasilje, jednakost, zadovoljstvo, strogost, milostinja, slava i nečast.

10.6

Sedam velikih mudraca i prije njih četiri druga velika mudraca i Manui (očevi čovječanstva), rođeni iz Mog uma, potječu od Mene, a sva živa bića koja nastanjuju različite planete potječu od njih.

10.7

Onaj tko je uvjeren u ovo Moje obilje i mističnu moć posvećuje se čistom predanom služenju; u to nema sumnje.

10.8

Ja sam izvor svih duhovnih i materijalnih svjetova. Sve emanira iz Mene. Mudre osobe koje to savršeno dobro znaju služe Me s devocijom i obožavaju Me svim svojim srcem.

10.9

Moji čisti bhakte uvijek u umu misle na Mene i potpuno posvećuju svoje živote služenju Mene. Uvijek prosvjetljuju jedni druge i razgovaraju o Meni i u tome nalaze veliko zadovoljstvo i blaženstvo.

10.10

Onima koji Me uvijek služe s ljubavlju dajem razumijevanje kojim mogu doći Meni.

10.11

Da bih im ukazao posebnu milost, Ja, koji prebivam u njihovim srcima, blistavom svjetiljkom znanja uništavam tamu koja potječe od neznanja.

10.12-13

Arđuna reče: Ti si Svevišnja Božanska Osoba, vrhovno prebivalište, najčistiji, Apsolutna Istina. Ti si vječna, transcendentalna, prvobitna osoba, nerođena i najveća. To potvrđuju svi veliki mudraci kao što su Narada, Asita, Devala i Vjasa i sada mi Ti sam objavljuješ tu istu istinu.

10.14

O Krišna, potpuno prihvaćam kao istinu sve što si mi rekao. O Gospodine, ni polubogovi ni demoni ne mogu shvatiti Tvoju osobu.

10.15

Zaista, Ti sam poznaješ Sebe vlastitom unutrašnjom moći, o Vrhovna Osobo, porijeklo svega, gospodaru svih bića, Bože nad bogovima, gospodaru univerzuma!

10.16

Molim Te, detaljno mi opiši Tvoja božanska obilja kojima prožimaš sve ove svjetove.

10.17

O Krišna, o vrhovni mističe, kako da neprestano mislim na Tebe i kako da Te shvatim? U kojim različitim oblicima da se sjećam Tebe, o Svevišnja Božanska Osobo?

10.18

O Đanardana, molim Te ponovo detaljno opiši mističnu moć Tvog obilja. Nikada se ne mogu zasititi slušanja o Tebi, jer što više slušam, to više želim kušati nektar Tvojih riječi.

10.19

Svevišnja Božanska Osoba reče: O Arđuna, opisat ću ti Moje veličanstvene manifestacije, ali samo najistaknutije, jer je Moje obilje neograničeno.

10.20

O Arđuna, Ja sam Nad-duša koja se nalazi u srcima svih živih bića. Ja sam početak, sredina i kraj svih bića.

10.21

Među Aditjama sam Višnu, među svjetlećim nebeskim tijelima sjajno sunce, među Marutima Mariči, a među zvijezdama mjesec.

10.22

Među Vedama sam Sama Veda, među polubogovima Indra, kralj raja, među osjetilima um, a u živim bićima sam životna sila [svjesnost].

10.23

Među Rudrama sam Šiva, među Jakšama i Rakšasama gospodar bogatstva [Kuvera], među Vasuima vatra [Agni], a među planinama Meru.

10.24

O Arđuna, znaj da sam među svećenicima glavni svećenik, Brihaspati. Među generalima sam Kartikeja, a među vodenim površinama ocean.

10.25

Među velikim mudracima sam Bhrigu, među vibracijama transcendentalni om, među žrtvovanjima mantranje svetih imena [đapa], a među nepokretnim stvarima Himalaje.

10.26

Među drvećem sam banjan, a među mudracima u društvu polubogova sam Narada. Među Gandharvama sam Čitraratha, a među savršenim živim bićima sam Kapila.

10.27

Znaj da sam među konjima Učaihšrava, koji je bio stvoren iz nektara dobivenog bućkanjem oceana. Među nebeskim slonovima sam Airavata, a među ljudima kralj.

10.28

Među oružjem sam grom, a među kravama surabhi. Među uzrocima začeća sam Kandarpa, bog ljubavi, a među zmijama sam Vasuki.

10.29

Među višeglavim zmijama sam Ananta, a među vodenim bićima polubog Varuna. Među umrlim precima sam Arjama, a među održavaocima zakona Jama, gospodar smrti.

10.30

Među Daitjama, demonima, sam predani Prahlada, među razoriteljima vrijeme, među zvijerima lav, a među pticama Garuda.

10.31

Među pročišćavaocima sam vjetar, među nosiocima oružja sam Rama, među ribama sam morski pas, a među rijekama Ganga.

10.32

Ja sam početak, sredina i kraj svih kreacija, o Arđuna. Među naukama sam duhovna nauka o jastvu, a među logičarima sam zaključna istina.

10.33

Među slovima sam slovo A, a među složenicama dvosložna riječ. Ja sam neiscrpno vrijeme, a među stvoriteljima sam Brahma.

10.34

Ja sam sveproždiruća smrt i princip stvaranja svega što će tek nastati. Među ženama sam slava, sreća, fini govor, sjećanje, inteligencija, postojanost i strpljivost.

10.35

Među himnama Sama Vede sam Brihat-sama, a među pjesmama sam Gajatri. Među mjesecima sam Margaširša [studeni-prosinac], a među godišnjim dobima rascvjetano proljeće.

10.36

Među prijevarama sam kockanje i sjaj sam blistavih stvari. Ja sam pobjeda, avantura i snaga snažnih.

10.37

Među Vrišnijevim potomcima sam Vasudeva, a među Pandavama Arđuna. Među mudracima sam Vjasa, a među velikim misliocima Ušana.

10.38

Među sredstvima za sprječavanje bezakonja sam kazna, a među onima koji žele pobjedu sam moral. Među tajnim stvarima sam šutnja i mudrost sam mudrih.

10.39

Pored toga, o Arđuna, Ja sam sjeme sveg postojanja. Nijedno biće - pokretno i nepokretno - ne može postojati bez Mene.

10.40

O moćni pokoritelju neprijatelja, nema kraja Mojim božanskim manifestacijama. Ono što sam ti rekao je samo nagovještaj Mojih bezgraničnih obilja.

10.41

Znaj da sve što je bogato, lijepo i slavno potječe samo iz iskre Mog sjaja.

10.42

Ali Arđuna, kakva je potreba za ovim detaljnim znanjem? Samo jednim Svojim djelićem prožimam i održavam čitav ovaj univerzum.

POGLAVLJE 11

Kozmički oblik

11.1

Arđuna reče: Slušajući Tvoje milostive pouke o ovim najpovjerljivijim duhovnim temama, moja iluzija je sada nestala.

11.2

O lotosooki, čuo sam od Tebe detaljan opis pojavljivanja i iščezavanja svakog živog bića i spoznao sam Tvoje neiscrpne slave.

11.3

O najveća osobo, o vrhovni obliče, iako Te ovdje pred sobom vidim u Tvom pravom položaju, kakvog si Sebe opisao, želim vidjeti kako si ušao u ovu kozmičku manifestaciju. Želim vidjeti taj Tvoj oblik.

11.4

O Gospodine moj, o gospodaru svih mističnih moći, ako misliš da sam sposoban vidjeti Tvoj kozmički oblik onda molim Te budi ljubazan pa mi pokaži to bezgranično kozmičko biće.

11.5

Svevišnja Božanska Osoba reče: Dragi Moj Arđuna, o Prithin sine, pogledaj sada Moje obilje - stotine tisuća raznih raznobojnih božanskih oblika.

11.6

O najbolji od Bharata, pogledaj ove različite manifestacije Aditya, Vasua, Rudra, Ašvini-kumara i svih drugih polubogova. Pogledaj mnoge čudesne stvari koje nitko nikada ranije nije vidio ili čuo.

11.7

O Arđuna, sve što želiš vidjeti možeš odmah vidjeti u ovom Mom tijelu! Ovaj kozmički oblik ti može pokazati sve što sada želiš vidjeti i sve što možeš poželjeti vidjeti u budućnosti. Sve - pokretno i nepokretno - nalazi se ovdje, na jednom mjestu.

11.8

Ali ne možeš Me vidjeti očima koje sada imaš. Zato ti dajem božanske oči. Pogledaj Moje mistično obilje!

11.9

Sanđaja reče: O kralju, rekavši to, Vrhovni Gospodar svih mističnih moći, Božanska Osoba, pokazao je Arđuni svoj kozmički oblik.

11.10-11

Arđuna je vidio u tom kozmičkom obliku bezbroj usta, bezbroj očiju i bezbroj čudesnih prizora. Oblik je bio ukrašen s mnogo nebeskih ukrasa i držao je razno uzdignuto božansko oružje. Bio je ovjenčan nebeskim vijencima i obučen u nebesku odjeću, a čitavo Njegovo tijelo je bilo premazano raznim božanskim mirisima. Sve je bilo čudesno, blistavo, beskrajno i sveprožimajuće.

11.12

Kad bi se na nebu istovremeno pojavilo stotine tisuće sunaca, njihov sjaj bi mogao nalikovati sjaju Vrhovne Osobe u tom kozmičkom obliku.

11.13

Arđuna je tada u Gospodinovom kozmičkom obliku vidio beskrajno prostranstvo univerzuma, podijeljenog na mnogo tisuća, iako se nalazio na jednom mjestu.

11.14

Arđuna je potom, zbunjen i zapanjen, naježene kože, pognuvši glavu odao poštovanje i sklopljenih ruku se počeo moliti Svevišnjem Gospodinu.

11.15

Arđuna reče: Dragi moj Gospodine Krišna, u Tvom tijelu vidim na okupu sve polubogove i razna druga živa bića. Vidim Brahmu kako sjedi na lotosovom cvijetu, Šivu i sve mudrace i božanske zmije.

11.16

O gospodaru univerzuma, o kozmički obliče, u Tvom tijelu vidim mnogo, mnogo ruku, usta i očiju, koji se šire svuda, bez ograničenja. Ne vidim u Tebi ni kraj, ni sredinu, ni početak.

11.17

Tvoj oblik je teško gledati zbog blistavog sjaja koji se širi na sve strane kao plamteća vatra ili neizmjerni sjaj sunca. Ipak, svuda vidim taj blistavi oblik, ukrašen raznim krunama, topuzima i diskovima.

11.18

Ti si vrhovni izvorni cilj. Ti si konačno počivalište čitavog ovog univerzuma. Ti si neiscrpan i najstariji. Ti si održavalac vječne religije, Božanska Osoba. To je moje mišljenje.

11.19

Ti nemaš početak, sredinu i kraj. Tvoja slava je neograničena. Imaš bezbroj ruku, a sunce i mjesec su Tvoje oči. Vidim kako plamteća vatra izlazi iz Tvojih usta i spaljuje čitav ovaj univerzum Tvojim sjajem.

11.20

Iako si jedan, širiš se nebom i planetima i čitavim prostorom između njih. O veliki, vidjevši ovaj čudesan i zastrašujući oblik, svi planetarni sistemi su uznemireni.

11.21

Mnoštvo polubogova se predaje Tebi i ulazi u Tebe. Neki od njih, jako uplašeni, sklopljenih ruku upućuju molitve. Mnoštvo velikih mudraca i savršenih bića uzvikuje "Neka svuda bude mir!" i mole se Tebi pjevajući vedske himne.

11.22

Sve razne manifestacije Šive, Aditje, Vasui, Sadhje, Višvedeve, dvojica Ašvija, Maruti, preci, Gandharve, Jakše, Asure i polubogovi koji su dostigli savršenstvo, gledaju Te u čudu.

11.23

O Gospodine snažnih ruku, gledajući Tvoj veliki oblik, s mnogo lica, očiju, ruku, bedara, nogu i trbuha i s mnogo Tvojih strašnih zubi, svi planeti s njihovim polubogovima su uznemireni, a tako i ja.

11.24

O sveprožimajući Višnu, dok gledam kako dodiruješ nebo s Tvojim brojnim blistavim bojama, dok gledam Tvoja otvorena usta i Tvoje velike sjajne oči, moj um je uznemiren strahom. Ne mogu više zadržati postojanost ili spokoj uma.

11.25

O Bože nad bogovima, o utočište svjetova, molim Te budi milostiv prema meni. Dok gledam Tvoja plamteća lica nalik na smrt i strašne zube, ne mogu ostati spokojan. Zbunjen sam kamo god pogledam.

11.26-27

Svi Dhritaraštrini sinovi s njihovim savezničkim kraljevima, Bhišma, Drona, Karna i naši vodeći ratnici jure u Tvoja strašna usta. Vidim kako glave nekih od njih bivaju smrskane između Tvojih zubi.

11.28

Kao što se brojni valovi rijeka ulijevaju u ocean, svi ovi veliki ratnici ulaze u Tvoja usta plamteći.

11.29

Vidim kako svi ljudi punom brzinom srljaju u Tvoja usta, kao što noćni leptiri ulaze u plamteću vatru da bi bili uništeni.

11.30

O Višnu, vidim kako Svojim plamtećim ustima sa svih strana proždireš sve ljude. Ispunjavajući čitav univerzum Tvojim sjajem, manifestiraš se i emaniraš strašne, vrele zrake.

11.31

O Bože nad bogovima, zastrašujućeg oblika, molim Te reci mi tko si Ti. Odajem Ti svoje poštovanje. Molim Te budi milostiv prema meni. Ti si prvobitni Gospodin. Želim saznati o Tebi, jer ne znam što je Tvoja misija.

11.32

Svevišnja Božanska Osoba reče: Ja sam vrijeme, veliki uništitelj svjetova, i došao sam ovdje uništiti sve ljude. Osim vas [Pandava], svi okupljeni vojnici, na obje strane, biće ubijeni.

11.33

Stoga ustani. Spremi se za borbu i osvoji slavu. Pobijedi svoje neprijatelje i uživaj u kraljevstvu punom blagostanja. O Savjasači, Ja sam već uredio da oni umru; ti možeš biti samo instrument u borbi.

11.34

Ja sam već ubio Dronu, Bhišmu, Đajadrathu, Karnu i druge velike ratnike. Stoga ih ubij i ne budi uznemiren. Samo se bori i pobijedit ćeš svoje neprijatelje u bici.

11.35

Sanđaja reče Dhritaraštri: O kralju, čuvši te riječi Svevišnje Božanske Osobe, Arđuna je drhteći iznova i iznova sklopljenih ruku odavao poštovanje. Zatim je drhtavim glasom bojažljivo rekao Gospodinu Krišni slijedeće riječi.

11.36

Arđuna reče: O gospodaru osjetila, svijet postaje radostan kada čuje Tvoje ime i tako Ti svi postaju privrženi. Iako Ti savršena bića odaju ponizno poštovanje, demoni se plaše i bježe na sve strane. Sve to tako treba biti.

11.37

O veliki Gospodine, veći i od samog Brahme, Ti si prvobitni stvoritelj. Zašto Ti onda ne bi odali poštovanje? O neograničeni, Bože nad bogovima, utočište univerzuma! Ti si nepobjedivi izvor, uzrok svih uzroka, transcendentalan prema ovoj materijalnoj manifestaciji.

11.38

Ti si izvorna Božanska Osoba, najstarija osoba, krajnje utočište ovog manifestiranog kozmičkog svijeta. Ti si poznavatelj svega i sve što se može znati. Ti si vrhovno utočište, iznad materijalnih guna. O beskrajni obliče! Ti prožimaš čitavu ovu kozmičku manifestaciju!

11.39

Ti si zrak i vrhovni upravitelj! Ti si vatra, voda i mjesec! Ti si Brahma, prvo živo biće, i pradjed. Zato Ti odajem svoje ponizno poštovanje tisuću puta, iznova i iznova.

11.40

Odajem poštovanje Tebi sprijeda, straga i sa svih strana! O neograničena moći, Ti si gospodar bezgranične snage! Ti si sveprožimajući i zato si sve!

11.41-42

Smatrajući Te prijateljem, nesmotreno sam Te zvao "O Krišna," "O Jadava", "O prijatelju moj", ne znajući Tvoje slave. Molim Te oprosti mi za sve što sam učinio iz ludosti ili ljubavi. Dok smo se opušteni šalili, ležali na istom krevetu, sjedili ili jeli zajedno, ponekad sami, a ponekad pred prijateljima, mnogo puta sam se ponio prema Tebi bez poštovanja. O nepogrešivi, molim Te oprosti mi za sve te uvrede.

11.43

Ti si otac čitave kozmičke manifestacije, pokretne i nepokretne. Ti si njen obožavani gospodar, vrhovni duhovni učitelj. Nitko Ti nije ravan, niti itko to može biti. Kako onda itko u tri svijeta može biti veći od Tebe, o gospodaru neizmjerne moći?

11.44

Ti si Svevišnji Gospodin, koga treba obožavati svako živo biće. Zato padam pred Tebe odajući Ti ponizno poštovanje i molim Te za milost. Kao što otac podnosi drskost svog sina ili prijatelj drskost prijatelja, a žena familijarnost muža, molim Te toleriraj sve uvrede koje sam Ti nanio.

11.45

Nakon što sam vidio ovaj kozmički oblik, koji nikada ranije nisam vidio, radostan sam, ali u isto vrijeme moj um je uznemiren strahom. Zato mi molim Te ukaži Svoju milost i ponovo pokaži Svoj oblik Božanske Osobe, o Bože nad bogovima, o prebivalište univerzuma!

11.46

O kozmički obliče, o Gospodine s tisuću ruku, želim Te vidjeti u Tvom obliku s četiri ruke, sa šljemom na glavi i topuzom, diskom, školjkom i lotosovim cvijetom u Tvojim rukama. Žudim Te vidjeti u tom obliku.

11.47

Svevišnja Božanska Osoba reče: Dragi Moj Arđuna, sa zadovoljstvom sam ti Mojom unutrašnjom moći pokazao ovaj vrhovni kozmički oblik u materijalnom svijetu. Nitko nikada prije tebe nije vidio ovaj izvorni oblik, neograničen i pun blistavog sjaja.

11.48

O najbolji među ratnicima Kurua, nitko nikada prije tebe nije vidio ovaj Moj kozmički oblik, jer Me osoba ne može vidjeti u ovom obliku u materijalnom svijetu ni proučavanjem Veda, ni vršenjem žrtvovanja, davanjem milostinje, pobožnim djelima ili oštrim pokorama.

11.49

Gledajući ovaj Moj užasan oblik postao si uznemiren i zbunjen. Neka on sada nestane. Moj bhakto, budi ponovo slobodan od svih uznemirenja. Sada možeš mirnog uma vidjeti oblik koji želiš.

11.50

Sanđaja reče Dhritaraštri: Rekavši to Arđuni, Svevišnja Božanska Osoba Krišna je pokazao Svoj pravi oblik sa četiri ruke i na kraju Svoj oblik sa dvije ruke, tako ohrabrivši uplašenog Arđunu.

11.51

Kada je Arjuna vidio Krsnu u Njegovom izvornom obliku, rekao je: "O Đanardana, gledajući ovaj prekrasan ljudski oblik osjećam u umu smirenost. Sada sam se vratio svojoj izvornoj prirodi."

11.52

Svevišnja Božanska Osoba reče: Dragi Moj Arđuna, Moj oblik koji sada gledaš je vrlo teško vidjeti. Čak i polubogovi uvijek priželjkuju vidjeti ovaj oblik, koji je toliko drag.

11.53

Oblik koji vidiš svojim transcendentalnim očima ne može se shvatiti samo proučavanjem Veda, niti vršenjem oštrih strogosti, davanjem milostinje ili obožavanjem. Osoba Me ne može tim procesima vidjeti takvog kakav jesam.

11.54

Dragi Moj Arđuna, osoba Me može shvatiti takvog kakav jesam, kakav stojim pred tobom, samo nepomućenim predanim služenjem i tako Me može neposredno vidjeti. Samo na taj način možeš proniknuti u tajne razumijevanja Mene.

11.55

Dragi Moj Arđuna, onaj tko Me služi s čistom devocijom, oslobođen zagađenosti plodonosnim aktivnostima i umnom špekulacijom, onaj tko radi za Mene, tko Me prihvati kao vrhovni cilj svog života i tko je prijateljski naklonjen svakom živom biću - sigurno dolazi Meni.

POGLAVLJE 12

Predano služenje

12.1

Arđuna upita: Tko je savršeniji, onaj tko Te uvijek pravilno predano služi ili onaj tko obožava neosobni Brahman, neispoljeno?

12.2

Svevišnja Božanska Osoba reče: One koji usredotočuju svoj um na Moj osobni oblik i uvijek Me obožavaju s velikom transcendentalnom vjerom smatram najsavršenijima.

12.3-4

Ali oni koji potpuno obožavaju neispoljeno, ono što leži izvan dosega osjetilnog opažanja, sveprožimajuće, nepojmljivo, nepromjenjivo, postojano i nepokretno - neosobni aspekt Apsolutne Istine - vladajući osjetilima i ophodeći se jednako prema svima, takve osobe, koje djeluju za dobrobit svih živih bića, na kraju dolaze Meni.

12.5

Za one čiji su umovi vezani za neispoljeni, neosobni aspekt Svevišnjeg, napredak je vrlo težak. Za one koji su utjelovljeni, uvijek je teško napredovati u tom procesu.

12.6-7

Ali one koji obožavaju Mene, posvećujući sve svoje aktivnosti Meni, koji su Mi predani bez odstupanja, koji predano služe i uvijek meditiraju na Mene, usredotočivši svoje umove na Mene, o Prithin sine - brzo izbavljam iz oceana rođenja i smrti.

12.8

Samo usredotoči svoj um na Mene, Svevišnju Božansku Osobu, i usmjeri svoju inteligenciju na Mene. Tako ćeš bez sumnje uvijek živjeti u Meni.

12.9

Dragi Moj Arđuna, o osvojitelju bogatstva, ako ne možeš usredotočiti svoj um na Mene bez odstupanja, slijedi propisane principe bhakti-joge. Na taj način možeš razviti želju da Me dostigneš.

12.10

Ako ne možeš slijediti pravila bhakti-joge, samo pokušaj raditi za Mene, jer ćeš radeći za Mene dostići savršeni nivo.

12.11

Međutim, ako nisi sposoban tako djelovati, svjestan Mene, pokušaj se odreći rezultata svog rada i budi utemeljen u jastvu.

12.12

Ako to ne možeš, njeguj znanje. Međutim, meditacija je bolja od znanja, a odricanje od plodova djelovanja je bolje od meditacije, jer se takvim odricanjem može dostići mir uma.

12.13-14

Moj bhakta koji nije zavidan već je ljubazan prijatelj svih živih bića, koji ne misli da je vlasnik i koji nema lažni ja, koji je jednak i u sreći i u nesreći, koji je trpeljiv, uvijek zadovoljan, samoovladan i koji Me s odlučnošću predano služi, s umom i inteligencijom usredotočenim na Mene - veoma Mi je drag.

12.15

Onaj tko nikoga ne dovodi u teško stanje i koga nitko ne može uznemiriti, tko je jednak u sreći i nesreći, strahu i tjeskobi, veoma Mi je drag.

12.16

Moj bhakta koji ne ovisi o običnom tijeku djelatnosti, koji je čist, vješt, bezbrižan, oslobođen sve patnje i koji ne teži za nekim rezultatom, veoma Mi je drag.

12.17

Bhakta koji se niti raduje niti tuguje, koji niti jadikuje niti žudi i koji se odriče i povoljnih i nepovoljnih stvari - veoma Mi je drag.

12.18-19

Onaj tko je jednak prema prijateljima i neprijateljima, tko je jednak u časti i nečasti, toploti i hladnoći, slavi i sramoti, tko je uvijek slobodan od zagađujućeg druženja, uvijek šutljiv i zadovoljan sa svime, tko ne mari ni za kakvo prebivalište, tko je utemeljen u znanju i zaokupljen predanim služenjem - takva osoba Mi je veoma draga.

12.20

Oni koji slijede ovaj neprolazni put predanog služenja i koji mu se potpuno posvećuju s vjerom, prihvaćajući Mene kao vrhovni cilj, veoma, veoma su Mi dragi.

POGLAVLJE 13

Priroda, uživalac i svjesnost

13.1-2

Arđuna reče: Dragi moj Krišna, želim shvatiti prakriti (prirodu), purušu (uživaoca), polje, poznavaoca polja, znanje i predmet znanja.

Svevišnja Božanska Osoba reče: O Kuntin sine, ovo tijelo se naziva polje, a onaj tko poznaje ovo tijelo se naziva poznavalac polja.

13.3

O potomče Bharate, trebaš shvatiti da sam Ja također poznavalac u svim tijelima. Razumijevanje ovog tijela i njegovog poznavaoca se naziva znanjem. To je Moje mišljenje.

13.4

Sada ću ti ukratko opisati to polje djelatnosti, njegov stav, njegove promjene, izvor njegovog stvaranja, poznavaoca polja djelatnosti i njegov utjecaj. Molim te počuj.

13.5

Razni mudraci su u raznim vedskim djelima opisali to znanje o polju djelatnosti i poznavaocu djelatnosti. Ono je posebno izloženo u Vedanta-sutri izvođenjem zaključaka prema uzroku i posljedici.

13.6-7

Pet velikih elemenata, lažni ja, inteligencija, neispoljeno, deset osjetila i um, pet predmeta osjetila, želja, mržnja, sreća, nesreća, njihova sveukupnost, životni simptomi i uvjerenja - sve to se smatra poljem djelatnosti i njegovim interakcijama.

13.8-12

Poniznost, odsustvo ponosa, trpeljivost, jednostavnost, prilaženje vjerodostojnom duhovnom učitelju, čistoća, postojanost, samoovladanost, odricanje od predmeta osjetilnog zadovoljstva, odsustvo lažnog ja, opažanje bijeda rođenja, smrti, starosti i bolesti, odvojenost, sloboda od zapletenosti u odnose s djecom i ženom, dom i ostalo, staloženost u prijatnim i neprijatnim okolnostima, neprestana neokaljana devocija prema Meni, težnja ka životu na usamljenom mjestu, odsustvo vezanosti za druženje s velikim brojem ljudi, prihvaćanje važnosti samospoznaje i filozofska potraga za Apsolutnom Istinom - sve to proglašavam znanjem, a sve ostalo je neznanje.

13.13

Sada ću ti objasniti predmet znanja. Znajući to kušat ćeš vječnost. Brahman, duh, koji nema početka i koji je podređen Meni, leži iznad uzroka i posljedice ovog materijalnog svijeta.

13.14

Njegove ruke i noge, oči, glave, lica i uši se prostiru svuda. Na taj način Nad-duša postoji, prožimajući sve.

13.15

Nad-duša je prvobitni izvor svih osjetila, a ipak nema osjetila. Nije vezana, iako održava sva živa bića. Transcendentalna je prema gunama prirode i u isto vrijeme je gospodar svih guna materijalne prirode.

13.16

Vrhovna Istina postoji izvan i unutar svih pokretnih i nepokretnih živih bića. Pošto je suptilna, ne može se vidjeti ili spoznati materijalnim osjetilima. Iako je jako daleko, vrlo je blizu svih živih bića.

13.17

Mada se čini da je Nad-duša u svim živim bićima podijeljena, nikada nije podijeljena. Nad-duša je jedna. Iako održava svako živo biće, trebaš shvatiti da sve proždire i manifestira.

13.18

On je izvor svjetlosti u svim svjetlećim predmetima. On je iznad tame materije i nije ispoljen. On je znanje, predmet znanja i cilj znanja. On se nalazi u svačijem srcu.

13.19

Tako sam sažeto opisao polje djelatnosti [tijelo], znanje i predmet znanja. Samo Moji bhakte to mogu potpuno shvatiti i tako dostići Moju prirodu.

13.20

Trebaš shvatiti da materijalna priroda i živa bića nemaju početka. Njihovi preobražaji i odlike materije su tvorevine materijalne prirode.

13.21

Kaže se da je priroda uzrok svih materijalnih uzroka i posljedica, a živo biće uzrok raznih patnji uživanja u ovom svijetu.

13.22

Živo biće u materijalnoj prirodi tako slijedi putove života, uživajući u tri gune prirode. To je posljedica njegovog druženja s materijalnom prirodom. Tako nailazi na dobro i zlo u raznim vrstama života.

13.23

U ovom tijelu postoji još jedan uživatelj, transcendentalni uživatelj, Gospodin, vrhovni vlasnik, koji nadgleda i odobrava i koji je poznat kao Nad-duša.

13.24

Onaj tko shvati ovu filozofiju o materijalnoj prirodi, živom biću i interakciji guna prirode sigurno će dostići oslobođenje. Neće se ponovo roditi ovdje, bez obzira na sadašnji položaj.

13.25

Neki opažaju Nad-dušu u sebi meditacijom, neki njegovanjem znanja, a neki radom bez plodonosnih želja.

13.26

Neki, iako nisu upućeni u duhovno znanje, počinju obožavati Svevišnjeg Gospodina nakon što od drugih čuju o Njemu. Oni, zbog svoje sklonosti slušanja autoriteta, također nadilaze put rođenja i smrti.

13.27

O najbolji od Bharata, znaj da je sve što vidiš da postoji, i pokretno i nepokretno, samo spoj polja djelatnosti i poznavaoca polja.

13.28

Onaj tko vidi u svim tijelima pored osobene duše Nad-dušu i tko shvaća da ni duša ni Nad-duša u uništivom tijelu nikada ne bivaju uništene, istinski vidi.

13.29

Onaj tko vidi da je Nad-duša jednako prisutna svuda, u svakom živom biću, ne degradira se svojim umom. Tako prilazi transcendentalnom odredištu.

13.30

Onaj tko može vidjeti da sve aktivnosti vrši tijelo, koje je stvorila materijalna priroda, i tko vidi da jastvo ništa ne čini, istinski vidi.

13.31

Kada razboriti čovjek prestane vidjeti različite identitete zasnovane na različitim materijalnim tijelima i svuda vidi živa bića, dostiže shvaćanje Brahmana.

13.32

Osobe koje posjeduju viziju vječnosti mogu vidjeti da je neuništiva duša transcendentalna, vječna i iznad guna prirode. Usprkos dodiru s materijalnim tijelom, o Arđuna, duša ništa ne čini niti biva zapletena.

13.33

Zbog svoje suptilne prirode, nebo se ni s čim ne miješa, iako je sveprožimajuće. Slično tome, duša utemeljena u viziji Brahmana se ne miješa s tijelom, iako se nalazi u tijelu.

13.34

O Bharatin sine, kao što sunce samo obasjava čitav ovaj univerzum, živo biće u tijelu obasjava čitavo tijelo svjesnošću.

13.35

Oni koji očima znanja vide razliku između tijela i poznavaoca tijela i shvaćaju proces oslobođenja od ropstva u materijalnoj prirodi, dostižu vrhovni cilj.

POGLAVLJE 14

Tri gune materijalne prirode

14.1

Svevišnja Božanska Osoba reče: Ponovo ću ti objasniti ovu najvišu mudrost, višu od sveg znanja. Stekavši to znanje, svi mudraci su dostigli najviše savršenstvo.

14.2

Utemeljivši se u tom znanju, osoba može dostići transcendentalnu prirodu poput Moje. Tako utemeljena, ne rađa se u vrijeme stvaranja niti biva uznemirena u vrijeme uništenja.

14.3

Sveukupna materijalna supstanca zvana Brahman je izvor rođenja. Ja oplođujem taj Brahman, omogućujući svim živim bićima da se rode, o Bharatin sine.

14.4

O Kuntin sine, trebaš shvatiti da sve vrste života nastaju rađanjem u ovoj materijalnoj prirodi i da sam Ja otac koji daje sjeme.

14.5

Materijalna priroda se sastoji od tri gune - vrline, strasti i neznanja. Kada vječno živo biće dođe u dodir s prirodom, o Arđuna snažnih ruku, te gune ga uslovljavaju.

14.6

O bezgrješni, guna vrline je čistija od drugih guna i zato prosvjetljuje živo biće i oslobađa ga od svih grješnih posljedica. Oni koji su pod utjecajem te gune postaju uslovljeni osjećajem sreće i znanja.

14.7

O Kuntin sine, guna strasti se rađa iz neograničenih želja i žudnji. Zbog nje je utjelovljeno živo biće vezano za materijalno plodonosno djelovanje.

14.8

O Bharatin sine, znaj da guna tame, koja se rađa iz neznanja, obmanjuje sva utjelovljena živa bića. Rezultati te gune su ludilo, nemar i spavanje, koji vezuju uslovljenu dušu.

14.9

O Bharatin sine, guna vrline vezuje živo biće za sreću, strast ga vezuje za plodonosno djelovanje, a neznanje koje prekriva njegovo znanje ga vezuje za ludilo.

14.10

O Bharatin sine, ponekad guna vrline postane istaknuta i nadvlada gune strasti i neznanja. Ponekad guna strasti nadvlada vrlinu i neznanje, a ponekad neznanje nadvlada vrlinu i strast. Tako uvijek postoji nadmetanje za prevlast.

14.11

Manifestacije gune vrline se mogu opaziti kada su svi otvori tijela obasjani znanjem.

14.12

O glavni potomče Bharate, kada se poveća guna strasti razvijaju se simptomi velike vezanosti, plodonosnog djelovanja, ulaganja velikog napora i neobuzdane želje i žudnje.

14.13

O sine Kurua, kada se poveća guna neznanja, izražava se tama, pasivnost, ludilo i iluzija.

14.14

Kada netko umre u guni vrline, dostiže čiste, više planete velikih mudraca.

14.15

Kada netko umre u guni strasti, rađa se među onima koji se bave plodonosnim aktivnostima, a kada umre u guni neznanja, rađa se u životinjskom carstvu.

14.16

Rezultat pobožnog djela je čist i kaže se da je u guni vrline. Rezultat djela u guni strasti je bijeda, a rezultat djela u guni neznanja je ludost.

14.17

Iz gune vrline se razvija pravo znanje, iz gune strasti se razvija pohlepa, a iz gune neznanja glupost, ludilo i iluzija.

14.18

Osobe u guni vrline se postupno uzdižu na više planete, osobe u guni strasti žive na zemaljskim planetima, a osobe u odvratnoj guni neznanja silaze u paklene svjetove.

14.19

Kada osoba pravilno vidi da sve aktivnosti vrše samo ove gune prirode i shvaća Svevišnjeg Gospodina, koji je transcendentalan prema svim tim gunama, dostiže Moju duhovnu prirodu.

14.20

Kada utjelovljeno biće nadiđe te tri gune koje utječu na materijalno tijelo, može se osloboditi rođenja, smrti, starosti i patnji koje oni donose i čak i u ovom životu uživati u nektaru.

14.21

Arđuna upita: Dragi moj Gospodine, po kojim simptomima se može prepoznati onaj tko je transcendirao te tri gune? Kako se ponaša i kako transcendira gune prirode?

14.22-25

Svevišnja Božanska Osoba reče: O sine Pandua, za osobu koja ne mrzi prosvijetljenost, vezanost i iluziju kada su prisutni niti žudi za njima kada nestanu, koja je nepokolebljiva i neuznemirena svim posljedicama materijalnih odlika i ostaje neutralna i transcendentalna, znajući da samo gune djeluju, koja je utemeljena u jastvu i jednaka u sreći i nesreći, koja jednakim očima vidi grumen zemlje, kamen i komad zlata, poželjno i nepoželjno, koja je postojana, jednaka u pohvali i pokudi, časti i nečasti, koja se jednako ophodi prema prijatelju i neprijatelju i koja se odrekla svih materijalnih aktivnosti, kaže se da je nadišla gune prirode.

14.26

Onaj, tko uvijek predano služi i ni u kakvim okolnostima ne pada, odmah transcendira gune materijalne prirode i tako dolazi na nivo Brahmana.

14.27

Ja sam osnova neosobnog Brahmana, koji je besmrtan, neuništiv i vječan i koji je prirodni položaj krajnje sreće.

POGLAVLJE 15

Joga Vrhovne Osobe

15.1

Svevišnja Božanska Osoba reče: Rečeno je da postoji neuništivi banjan čiji je korijen okrenut prema gore, a grane prema dolje i čiji su listovi vedske himne. Onaj tko poznaje to drvo je poznavalac Veda.

15.2

Grane ovog drveta se šire prema dolje i prema gore, a hrane ih tri gune materijalne prirode. Grančice su predmeti osjetila. Ovo drvo ima i korijenje koje se širi prema dolje i koje je vezano za plodonosna djela ljudskog društva.

15.3-4

Pravi oblik ovog drveta se ne može opaziti u ovom svijetu. Nitko ne može shvatiti gdje mu je kraj, gdje počinje, ni gdje mu je osnova. Ali to snažno ukorijenjeno drvo se mora odlučno presjeći odvojenošću. Nakon toga, osoba mora potražiti mjesto iz kojeg se, jednom otišavši, nikada više neće vratiti i tamo se mora predati Svevišnjoj Božanskoj Osobi od koje je sve počelo i od koje se sve širi od pradavnih vremena.

15.5

Oni koji su oslobođeni lažnog ugleda, iluzije i grješnog druženja, koji shvaćaju ono što je vječno, koji su odbacili materijalnu požudu, koji su oslobođeni dvostranosti sreće i nesreće, koji nisu zbunjeni i koji znaju kako se predati Vrhovnoj Osobi, dostižu to vječno carstvo.

15.6

Moje vrhovno prebivalište ne osvjetljavaju ni sunce ni mjesec, ni vatra ni elektricitet. Oni koji ga dostignu nikada se ne vraćaju u ovaj materijalni svijet.

15.7

Živa bića u ovom uslovljenom svijetu su Moji vječni odvojeni dijelovi. Zbog uslovljenog života, teško se bore sa šest osjetila, u koja se ubraja i um.

15.8

Živo biće u materijalnom svijetu prenosi svoja razna životna shvaćanja iz jednog tijela u drugo kao što zrak prenosi mirise. Tako prihvaća jednu vrstu tijela i ponovo je napušta da bi prihvatio drugu.

15.9

Prihvaćajući drugo grubo tijelo, živo biće dobiva određenu vrstu očiju, jezika, nosa i osjet dodira, čije je središte um. Tako uživa u određenoj vrsti predmeta osjetila.

15.10

Budalaste osobe ne mogu shvatiti kako živo biće može napustiti tijelo, niti mogu shvatiti u kakvom tijelu uživa pod opsjenom guna prirode. Ali oni koji vide očima znanja mogu sve to vidjeti.

15.11

Transcendentalisti koji se trude i koji su utemeljeni u samospoznaji, mogu sve to jasno vidjeti. Ali oni čiji umovi nisu razvijeni i koji nisu utemeljeni u samospoznaji ne mogu vidjeti što se dešava, usprkos svom nastojanju.

15.12

Svjetlost sunca koja raspršuje tamu čitavog ovog svijeta potječe od Mene. Svjetlost mjeseca i vatre također potječu od Mene.

15.13

Ja ulazim u svaki planet i zahvaljujući Mojoj energiji one ostaju u orbiti. Ja postajem mjesec i tako svim biljkama dajem sok života.

15.14

Ja sam vatra varenja u tijelima svih živih bića i zajedno s izlazećim i ulazećim životnim zrakom probavljam četiri vrste hrane.

15.15

Nalazim se u svačijem srcu i od Mene dolaze sjećanje, znanje i zaborav. Svrha svih Veda je upoznati Mene. Ja sam sastavljač Vedante i poznavalac Veda.

15.16

Postoje dvije vrste bića, pogrješiva i nepogrješiva. U materijalnom svijetu svako živo biće je pogrješivo, a u duhovnom svijetu svako živo biće se naziva nepogrješivim.

15.17

Pored te dvije vrste bića, postoji najveća živa osoba, Vrhovna Duša, sam neuništivi Gospodin, koji je ušao u tri svijeta i održava ih.

15.18

Pošto sam najveći i transcendentalan, iznad pogrješivih i nepogrješivih bića, slavljen sam u svijetu i u Vedama kao Vrhovna Osoba.

15.19

Svatko tko zna da sam Svevišnja Božanska Osoba i u to ne sumnja, zna sve. Zato se potpuno posvećuje predanom služenju Mene, o Bharatin sine.

15.20

O bezgriješni, sada sam ti razotkrio najpovjerljiviji dio vedskih spisa. Tko god ga shvati postat će mudar i u svom nastojanju dostići savršenstvo.

POGLAVLJE 16

Božanska i demonska priroda

16.1-3

Svevišnja Božanska Osoba reče: Neustrašivost, pročišćenje postojanja, njegovanje duhovnog znanja, milostinja, samoovladanost, vršenje žrtvovanja, proučavanje Veda, vršenje strogosti, jednostavnost, nenasilje, istinoljubivost, odsustvo gnjeva, odricanje, smirenost, odbojnost prema nalaženju grešaka, samilost prema svim živim bićima, odsustvo pohlepe, blagost, skromnost, postojana odlučnost, energičnost, opraštanje, hrabrost, čistoća i odsustvo zavisti i žudnje za ugledom - ove transcendentalne odlike, o Bharatin sine, pripadaju pobožnim ljudima obdarenim božanskom prirodom.

16.4

Ponos, oholost, taština, ljutnja, grubost i neznanje - te osobine pripadaju osobama demonske prirode, o Prithin sine.

16.5

Transcendentalne odlike vode ka oslobođenju, a demonske odlike uzrokuju ropstvo. O sine Pandua, ne brini, jer si se rodio s božanskim odlikama.

16.6

O Prithin sine, u ovom svijetu postoje dvije vrste stvorenih bića. Jedna se naziva božanskim, a druga demonskim. Već sam ti opširno objasnio božanske odlike. Sada od Mene počuj o demonskim.

16.7

Demonske osobe ne znaju što treba, a što ne treba učiniti. U njima nema ni čistoće, ni pravilnog ponašanja, niti istine.

16.8

Oni kažu da je ovaj svijet nestvaran, da nema osnove i da ne postoji Bog koji njime upravlja. Kažu da je proizvod seksualne želje i da nema drugog uzroka osim požude.

16.9

Slijedeći takve zaključke, demonske osobe, koje su izgubljene i koje nemaju inteligenciju, čine beskorisna, užasna djela namijenjena uništenju svijeta.

16.10

Uzimajući utočište nezasitne požude, obuzete taštinom ponosa i lažnog ugleda, obmanute demonske osobe koje su privučene prolaznim stvarima, uvijek su zakleto odane nečistim djelima.

16.11-12

Oni vjeruju da je glavna potreba ljudske civilizacije zadovoljiti osjetila. Tako do kraja života osjećaju neizmjernu tjeskobu. Zarobljeni u mrežu stotina tisuća želja i obuzeti požudom i gnjevom, nezakonitim sredstvima pribavljaju novac da bi zadovoljili osjetila.

16.13-15

Demonska osoba misli: "Toliko bogatstva imam danas i prema mojim planovima ću steći još više. Toliko je sada moje i u budućnosti će se još više povećati. On je moj neprijatelj i ja sam ga ubio i moji drugi neprijatelji će također biti ubijeni. Ja sam gospodar svega, ja sam uživalac. Ja sam savršen, moćan i sretan. Najbogatiji sam čovjek, okružen aristokratskom rodbinom. Nitko nije tako moćan i sretan kao ja. Vršit ću žrtvovanja, dat ću neku milostinju i na taj način ću uživati." Tako su takve osobe obmanute neznanjem.

16.16

Tako zbunjene raznim tjeskobama i zarobljene mrežom iluzija, postaju previše vezane za osjetilno uživanje i padaju u pakao.

16.17

Samozadovoljni i uvijek drski, obmanuti bogatstvom i lažnim ugledom, ponekad ponosno vrše žrtvovanja samo po imenu, ne slijedeći nikakva pravila i propise.

16.18

Zbunjeni lažnim ja, snagom, ponosom, požudom i gnjevom, demoni postaju zavidni Svevišnjoj Božanskoj Osobi, koja se nalazi u njihovim tijelima i u tijelima drugih i kleveću pravu religiju.

16.19

One koji su zavidni i zli, koji su najniži među ljudima, neprestano bacam u ocean materijalnog postojanja, u razne demonske vrste života.

16.20

Iznova i iznova se rađajući među vrstama demonskog života, o Kuntin sine, takve osobe Mi nikada ne mogu prići. Postupno tonu do najodvratnije vrste postojanja.

16.21

Troje vrata vode u taj pakao - požuda, gnjev i pohlepa. Svaki razuman čovjek ih mora ostaviti, jer vode ka degradaciji duše.

16.22

Čovjek koji je izbjegao ta tri vrata pakla, o Kuntin sine, čini djela povoljna za samospoznaju i tako postupno dostiže vrhovno prebivalište.

16.23

Onaj tko odbacuje naredbe spisa i djeluje prema vlastitim hirovima ne dostiže ni savršenstvo, ni sreću, ni vrhovno odredište.

16.24

Čovjek treba na osnovi propisa spisa shvatiti što je dužnost, a što nije dužnost. Znajući takva pravila i propise, treba djelovati tako da se postupno može uzdići.

POGLAVLJE 17

Vrste vjere

17.1

Arđuna upita: O Krišna, kakav je položaj onih koji ne slijede principe spisa već obožavaju prema vlastitoj zamisli? Da li su u vrlini, strasti ili neznanju?

17.2

Svevišnja Božanska Osoba reče: Ovisno o gunama prirode koje je utjelovljena duša stekla, postoje tri vrste vjere - u vrlini, strasti i neznanju. Počuj sada o tome.

17.3

O Bharatin sine, živo biće razvija određenu vrstu vjere u skladu sa svojim postojanjem pod utjecajem različitih guna prirode. Kaže se da ima određenu vjeru ovisno o gunama koje je steklo.

17.4

Ljudi u guni vrline obožavaju polubogove, ljudi u guni strasti obožavaju demone, a ljudi u guni neznanja obožavaju sablasti i duhove.

17.5-6

Oni koji se podvrgavaju oštrim strogostima i pokorama koje nisu preporučene u spisima i vrše ih iz ponosa i sebičnosti, natjerani požudom i vezanošću, koji su budalasti i muče materijalne elemente u tijelu, kao i Nad-dušu koja se nalazi u tijelu, poznati su kao demoni.

17.7

Ovisno o trima gunama materijalne prirode, postoje tri vrste omiljene hrane, žrtvovanja, strogosti i milostinje. Počuj sada o njihovim razlikama.

17.8-10

Hrana koja je draga osobama u guni vrline produžava trajanje života, pročišćava postojanje i daje snagu, zdravlje, sreću i zadovoljstvo. Takva hrana je sočna, masna i zdrava i prija srcu. Hrana koja je previše gorka, kisela, slana, ljuta, oštra, suha i vruća je draga osobama u guni strasti. Takva hrana uzrokuje nesreću, bijedu i bolest. Hrana koja je pripremljena više od tri sata prije jela, hrana koja je bezukusna, trula i smrdljiva i hrana koja se sastoji od ostataka i nedodirljivih stvari je draga osobama u guni tame.

17.11

Žrtvovanje koje prema odredbama spisa iz dužnosti vrše oni koji ne žele nagradu ima prirodu vrline.

17.12

O vođo Bharata, znaj da je žrtvovanje koje se vrši radi stjecanja materijalne dobiti ili zbog ponosa u guni strasti.

17.13

Smatra se da je svako žrtvovanje u kojem se zanemaruju odredbe spisa, u kojem se ne dijeli prasadam (duhovna hrana), u kojem se ne recitiraju vedske himne i ne nagrađuju svećenici i koje se vrši bez vjere, u guni neznanja.

17.14

Obožavanje Svevišnjeg Gospodina, brahmana, duhovnog učitelja i nadređenih, kao što su otac i majka, čistoća, jednostavnost, celibat i nenasilje predstavljaju strogosti tijela.

17.15

Govorenje istinoljubivih, prijatnih i korisnih riječi, koje ne uznemiruju druge, i redovito recitiranje vedskih spisa predstavljaju strogost govora.

17.16

Zadovoljstvo, jednostavnost, ozbiljnost, samoovladanost i pročišćenje postojanja su strogosti uma.

17.17

Ova trostruka strogost, koju s transcendentalnom vjerom vrše ljudi koji ne očekuju materijalne dobrobiti, već djeluju samo radi Svevišnjeg, naziva se strogošću u vrlini.

17.18

Kaže se da je pokora izvršena iz ponosa, radi stjecanja poštovanja, ugleda i obožavanja, u guni strasti. Takva pokora nije ni postojana niti stalna.

17.19

Kaže se da je pokora učinjena iz ludosti, kojom osoba muči samu sebe da bi uništila ili povrijedila druge, u guni neznanja.

17.20

Smatra se da je milostinja koju osoba daje iz dužnosti, u pravo vrijeme i na pravom mjestu, dostojnoj osobi, bez očekivanja nečega za uzvrat, milostinja u guni vrline.

17.21

Ali za milostinju koja se daje s očekivanjem nečega za uzvrat ili s željom za plodonosnim rezultatima ili nerado, kaže se da je milostinja u guni strasti.

17.22

Za milostinju koja se daje na nečistom mjestu, u pogrešno vrijeme, nedostojnim osobama, ili bez prave pažnje i poštovanja, kaže se da je u guni neznanja.

17.23

Od početka kreacije, tri riječi - om tat sat - su se koristile da ukažu na Vrhovnu Apsolutnu Istinu. Ta tri simbola su koristili brahmane dok su recitirali vedske himne i vršili žrtvovanja za zadovoljstvo Svevišnjeg.

17.24

Stoga transcendentalisti koji vrše žrtvovanja i pokore i daju milostinju u skladu s propisima spisa uvijek na početku izgovaraju om, da bi dostigli Svevišnjeg.

17.25

Ne želeći plodonosne rezultate, čovjek treba vršiti razne vrste žrtvovanja i pokora i davati milostinju s riječju "tat". Svrha takvih transcendentalnih aktivnosti je osloboditi se materijalne zapletenosti.

17.26-27

Riječ "sat" ukazuje na Apsolutnu Istinu, koja je cilj žrtvovanja s devocijom. Vršilac takvog žrtvovanja se također naziva "sat", kao i sve žrtve, milostinje i pokore koje se, u skladu s apsolutnom prirodom, vrše za zadovoljstvo Vrhovne Osobe, o Prithin sine.

17.28

O Prithin sine, svako žrtvovanje, milostinja ili pokora koji se izvrše bez vjere u Svevišnjeg su prolazni. Nazivaju se "asat" i beskorisni su i u ovom i u sljedećem životu.

POGLAVLJE 18

Zaključak - savršenstvo odricanja

18.1

Arđuna reče: O Ti snažnih ruku, o ubojico demona Kešija, gospodaru osjetila, želim saznati svrhu odricanja (tjage) i odvojenog reda života (sanjase).

18.2

Svevišnja Božanska osoba reče: Napuštanje aktivnosti zasnovanih na materijalnoj želji učeni ljudi nazivaju odvojenim redom života (sanjasom), a napuštanje rezultata svih aktivnosti mudri nazivaju odricanjem (tjagom).

18.3

Neki učeni ljudi kažu da se sve vrste plodonosnih aktivnosti trebaju odbaciti kao loše, a drugi mudraci tvrde da žrtvovanja, davanje milostinje i pokore nikada ne bi trebalo odbaciti.

18.4

O najbolji od Bharata, počuj sada Moj sud o odricanju. O tigre među ljudima, u svetim spisima je objašnjeno da postoje tri vrste odricanja.

18.5

Žrtvovanja, davanje milostinje i vršenje pokora su aktivnosti koje ne bi trebalo odbaciti; one se moraju vršiti. Žrtvovanja, davanje milostinje i vršenje pokora pročišćuju čak i velike duše.

18.6

Sve te aktivnosti se trebaju vršiti bez vezanosti i očekivanja bilo kakvog rezultata. O Prithin sine, te aktivnosti se trebaju vršiti iz osjećaja dužnosti. To je Moje konačno mišljenje.

18.7

Čovjek se nikada ne bi trebao odreći svojih propisanih dužnosti. Ako se odrekne svojih propisanih dužnosti uslijed iluzije, kaže se da je takvo odricanje u guni neznanja.

18.8

Za svakoga tko se odrekne svojih propisanih dužnosti zato što su mukotrpne ili iz straha od tjelesne neudobnosti kaže se da se odrekao u guni strasti. Takvi postupci nikada ne vode ka uzdizanju do odvojenosti.

18.9

O Arđuna, kada osoba vrši svoje propisane dužnosti samo zato što ih treba vršiti i odrekne se sveg materijalnog druženja i svih vezanosti za plodove, kaže se da je njeno odricanje u guni vrline.

18.10

Inteligentna osoba utemeljena u guni vrline koja je razvila odvojenost i koja ne mrzi nepovoljne djelatnosti niti je vezana za povoljne nema sumnji u pogledu djelovanja.

18.11

Za utjelovljeno biće je bez sumnje nemoguće ostaviti sve aktivnosti, ali onaj tko se odriče plodova rada se istinski odriče.

18.12

Osoba koja nije razvila odvojenost, dobiva nakon smrti trostruke plodove djelovanja - poželjne, nepoželjne i pomiješane. Ali osobe u odvojenom redu života ne moraju ispaštati ili uživati u takvim rezultatima.

18.13-14

O Arđuna snažnih ruku, prema Vedanti, postoji pet uzroka svih djelatnosti. Sada ću ti ih objasniti. Mjesto djelovanja (tijelo), vršilac, razna osjetila, različite vrste napora i Nad-duša predstavljaju pet činilaca djelovanja.

18.15

Ovih pet činilaca uzrokuju svako dobro ili loše djelo koje čovjek počini tijelom, umom ili riječima.

18.16

Zato onaj tko misli da je jedini vršilac, ne uzimajući u obzir pet činilaca, nesumnjivo nije veoma inteligentan i ne može vidjeti stvari kakve jesu.

18.17

Onaj tko nije motiviran lažnim ja, čija inteligencija nije zapletena, iako ubija ljude u ovom svijetu, ne ubija, niti biva vezan svojim djelima.

18.18

Znanje, predmet znanja i poznavalac su tri poticaja za djelovanje. Osjetila, rad i vršilac su tri činioca djelovanja.

18.19

Ovisno o tri različite gune materijalne prirode, postoje tri vrste znanja, djelovanja i osoba koje djeluju. Sada počuj o njima.

18.20

Znaj da je znanje kojim se jedna nepodvojena duhovna priroda opaža u svim živim bićima, iako je podijeljena na bezbroj oblika, u guni vrline.

18.21

Znaj da je znanje kojim osoba u svakom različitom tijelu vidi postojanje različite vrste živog bića, u guni strasti.

18.22

Za znanje koje je veoma oskudno i kojim se osoba vezuje za određenu vrstu djelovanja kao da je sve u svemu, bez znanja o istini, kaže se da je u guni tame.

18.23

Za aktivnost koja je propisana i koja se vrši bez vezanosti, ljubavi i mržnje i bez želje za plodonosnim rezultatima kaže se da je u guni vrline.

18.24

Ali aktivnost koju uz veliki napor vrši onaj tko želi zadovoljiti svoje želje, potaknut osjećajem lažnog ja, naziva se aktivnošću u guni strasti.

18.25

Za aktivnost koju osoba vrši u iluziji, ne mareći za naredbe spisa i ne obazirući se na buduće ropstvo, nasilje ili nesreću koju donosi drugima, kaže se da je u guni neznanja.

18.26

Za osobu koja vrši svoje dužnosti bez dodira s gunama materijalne prirode, bez lažnog ja, s velikom odlučnošću i entuzijazmom, ne kolebajući se u uspjehu i neuspjehu, kaže se da djeluje u guni vrline.

18.27

Za osobu koja je vezana za rad i plodove rada, želeći u njima uživati i koja je pohlepna, uvijek zavidna, nečista i uznemirena radošću i tugom kaže se da djeluje u guni strasti.

18.28

Za materijalističku osobu koja uvijek krši naredbe spisa i koja vara i vrijeđa druge, koja je svojeglava, lijena, uvijek mrzovoljna i sve odgađa, kaže se da djeluje u guni neznanja.

18.29

O osvojitelju bogatstva, sada ću ti detaljno opisati različite vrste inteligencije i odlučnosti, u skladu s tri gune materijalne prirode. Molim te počuj.

18.30

O Prithin sine, razumijevanje na osnovu kojeg osoba zna što treba napraviti, a što ne, čega se treba plašiti, a čega ne, što uzrokuje vezanost, a što oslobođenje, nalazi se u guni vrline.

18.31

O Prithin sine, razumijevanje na osnovu kojeg osoba ne pravi razliku između religije i bezbožnosti, između onoga što treba napraviti i onoga što ne treba, je razumijevanje u guni strasti.

18.32

O Prithin sine, razumijevanje na osnovu kojeg osoba pod opsjenom iluzije i tame smatra da je bezbožnost religija, a religija bezbožnost i koje je uvijek suprotno od pravog razumijevanja je u guni neznanja.

18.33

O Prithin sine, nesalomiva odlučnost koja se postojano održava primjenom joge i koja tako vlada aktivnostima uma, života i osjetila je odlučnost u guni vrline.

18.34

Ali odlučnost kojom je osoba čvrsto vezana za plodonosne rezultate religije, ekonomskog razvitka i zadovoljavanja osjetila ima prirodu strasti, o Arđuna.

18.35

O Prithin sine, odlučnost kojom osoba ne može nadići san, strah, jadikovanje, mrzovolju i iluziju - takva neinteligentna odlučnost je u guni tame.

18.36-37

O najbolji od Bharata, sada ću ti opisati tri vrste sreće u kojoj uslovljena duša uživa i zahvaljujući kojoj ponekad okončava svu svoju nesreću. Molim te počuj. Za sreću koja na početku može izgledati kao otrov, ali je na kraju kao nektar i koja budi u osobi svijest o samospoznaji kaže se da je sreća u guni vrline.

18.38

Za sreću koja nastaje iz dodira osjetila s njihovim predmetima i koja na početku izgleda kao nektar, ali je na kraju kao otrov kaže se da ima prirodu strasti.

18.39

Za sreću koja je slijepa za samospoznaju, koja je od početka do kraja iluzorna i koja nastaje iz spavanja, lijenosti i iluzije kaže se da ima prirodu neznanja.

18.40

Ne postoji biće, ni ovdje, ni među polubogovima u višim planetarnim sistemima, koje je oslobođeno ove tri gune koje potječu od materijalne prirode.

18.41

Brahmane, kšatrije, vaišje i šudre se razlikuju po odlikama rođenim iz njihove vlastite prirode u skladu s materijalnim gunama, o pokoritelju neprijatelja.

18.42

Smirenost, samoovladanost, strogost, čistoća, trpeljivost, poštenje, znanje, mudrost i religioznost su prirodne odlike s kojima djeluju brahmane.

18.43

Junaštvo, snaga, odlučnost, snalažljivost, hrabrost u bitci, velikodušnost i moć vladanja su prirodne odlike s kojima djeluju kšatrije.

18.44

Zemljoradnja, zaštita krava i trgovina su prirodne djelatnosti vaišja, a rad i služenje drugih su djelatnosti šudra.

18.45

Vršenjem svoje djelatnosti, svaki čovjek može postati savršen. Sada molim te saslušaj kako to može učiniti.

18.46

Obožavanjem Gospodina, koji je izvor svih živih bića i koji je sveprožimajući, čovjek može dostići savršenstvo vršeći vlastite dužnosti.

18.47

Bolje je baviti se vlastitim zanimanjem, čak i nesavršeno, nego prihvatiti tuđe zanimanje i baviti se njime savršeno. Dužnosti propisane u skladu s prirodom pojedine osobe nikada ne povlače za sobom grješne posljedice.

18.48

Svaki napor je prekriven nekom vrstom greške, kao što je vatra prekrivena dimom. Zato čovjek ne bi trebao ostaviti djelatnost rođenu iz njegove prirode, o Kuntin sine, čak i ako je puna grešaka.

18.49

Samoovladana osoba koja nije vezana i koja se ne obazire na materijalne užitke, može odricanjem dostići najsavršeniji stadij oslobođenja od posljedica.

18.50

O Kuntin sine, nauči od Mene kako onaj tko je dostigao to savršenstvo može dostići vrhovni nivo savršenstva, Brahman, nivo najvišeg znanja, djelujući na način koji ću ti sada sažeto opisati.

18.51-53

Pročišćena svojom inteligencijom, odlučno vladajući umom i odričući se predmeta osjetilnog zadovoljstva, oslobođena vezanosti i mržnje, osoba koja živi na usamljenom mjestu, jede malo, vlada svojim tijelom, umom i govorom, koja je uvijek u transu i koja nije vezana, koja je oslobođena lažnog ja, lažne snage, lažnog ponosa, požude, ljutnje i lažne posesivnosti, koja ne prihvaća materijalne stvari i koja je smirena - takva osoba sigurno biva uzdignuta na nivo samospoznaje.

18.54

Onaj tko je tako transcendentalno utemeljen odmah spoznaje Vrhovni Brahman i postaje potpuno radostan. Nikada ne jadikuje niti želi išta posjedovati. Jednako se ophodi prema svakom živom biću. U takvom stanju dostiže čisto predano služenje Mene.

18.55

Osoba Me može shvatiti kao Svevišnju Božansku Osobu samo predanim služenjem. Kada zahvaljujući takvoj devociji postane potpuno svjesna Mene, može ući u Božje carstvo.

18.56

Iako vrši sve vrste aktivnosti, Moj čisti bhakta, pod Mojom zaštitom, Mojom milošću dostiže vječno i neuništivo prebivalište.

18.57

U svim aktivnostima samo ovisi o Meni i uvijek djeluj pod Mojom zaštitom. Tako predano služeći budi potpuno svjestan Mene.

18.58

Ako postaneš svjestan Mene, Mojom milošću ćeš nadići sve prepreke uslovljenog života. Međutim, ako ne djeluješ u takvoj svjesnosti, već djeluješ pod utjecajem lažnog ja, ne slušajući Me, bit ćeš izgubljen.

18.59

Ako ne izvršiš Moju naredbu i ne boriš se, tvoje djelatnosti će biti pogrešno usmjerene. Zbog tvoje prirode, bit ćeš primoran učestvovati u ratu.

18.60

O Kuntin sine, pod utjecajem iluzije sada odbijaš djelovati po Mojoj naredbi, ali ćeš djelovati na isti način, primoran svojom prirodom.

18.61

Svevišnji Gospodin se nalazi u svačijem srcu, o Arđuna, i upravlja lutanjima svih živih bića, koja su smještena u mašini sačinjenoj od materijalne energije.

18.62

O potomče Bharate, predaj Mu se potpuno. Njegovom milošću ćeš dostići transcendentalni mir i vrhovno vječno prebivalište.

18.63

Tako sam ti objasnio još povjerljivije znanje. Dobro razmisli o tome i zatim učini što želiš.

18.64

Pošto si Moj veoma dragi prijatelj, prenijet ću ti Moju najvišu uputu, najpovjerljivije od sveg znanja. Saslušaj Me, jer govorim za tvoje dobro.

18.65

Uvijek misli na Mene, postani Moj bhakta, obožavaj Me i odaj Mi poštovanje. Tako ćeš neizostavno doći Meni. To ti obećavam, jer si Moj veoma dragi prijatelj.

18.66

Ostavi sve vrste religije i samo se predaj Meni. Oslobodit ću te svih grješnih posljedica. Ne boj se.

18.67

Ovo povjerljivo znanje nikada ne bi trebalo objašnjavati onima koji ne vrše strogosti, koji nisu predani ili zaokupljeni predanim služenjem ili onima koji Mi zavide.

18.68

Onaj tko objašnjava ovu uzvišenu tajnu bhaktama će sigurno dostići čisto predano služenje i na kraju doći Meni.

18.69

Nema sluge na ovom svijetu koji Mi je draži od njega, niti će Mi ikada itko biti draži.

18.70

Izjavljujem da Me onaj tko proučava ovaj naš sveti razgovor obožava svojom inteligencijom.

18.71

Onaj tko sluša s vjerom, bez zavisti, oslobodit će se grješnih posljedica i dostići povoljne planete na kojima žive pobožni.

18.72

O Prithin sine, o osvojitelju bogatstva, da li si to saslušao pažljivog uma? Da li su sada tvoje neznanje i iluzija raspršeni?

18.73

Arđuna reče: Dragi moj Krišna, o nepogrješivi, moja iluzija je sada nestala. Tvojom milošću mi se vratilo pamćenje. Sada sam nepokolebljiv i oslobođen sumnje i spreman djelovati prema Tvojim uputstvima.

18.74

Sanđaja reče: Tako sam čuo razgovor dvije velike duše, Krišne i Arđune. Ta poruka je tako divna da mi se koža ježi.

18.75

Vjasinom milošću sam čuo ovaj najpovjerljiviji razgovor neposredno od gospodara sveg misticizma, Krišne, koji je osobno govorio Arđuni.

18.76

O kralju, dok se prisjećam ovog divnog i svetog razgovora između Krišne i Arđune, osjećam zadovoljstvo i ushićenje u svakom trenutku.

18.77

O kralju, sjećajući se predivnog lika Gospodina Krišne, osjećam sve veće i veće divljenje i iznova i iznova se radujem.

18.78

Gdje god je prisutan Krišna, gospodar svih mistika i Arđuna, vrhunski strijelac, tu je prisutno obilje, pobjeda, izuzetna moć i moralnost. To je moje mišljenje.